Sekreti, izlučevine i probavni produkti životinja neki su od najskupljih i najtraženijih sastojaka parfema
Životinjske esencije su oduvijek bile cijenjene. Egzotični, kompleksni i nevjerojatno skupi, ovi mirisi se još uvijek u značajnoj mjeri koriste u parfemima i aromama. Od misteriozne neprobavljene tvari masivnoga kita ulješara do očvrsnulog izmeta malenoga pećinara.
U svom punom intenzitetu ovi mirisi su neugodni za većinu ljudi, međutim nakon razrjeđivanja otkrivaju nevjerojatnu ljepotu i delikatnost. Iako se koriste u medicini isto toliko dugo koliko i u proizvodnji parfema, upravo u sastavu mirisa ovih supstanci se ogleda njihova prava magičnost. Imaju nevjerojatan efekt na druge sastojke u parfemu, kao što prstohvat soli može značajno poboljšati cijelo jelo.
Upotreba nekih od ovih sastojaka u proizvodnji parfema je također i kontroverzna, jer se u nekim slučajevima mirisni sastojci ne mogu dobiti bez ubijanja životinja. U drugim pak slučajevima ubiranje aromata uključuje okrutan tretman prema životinjama, iako postoji napredak u razvoju održivih i humanijih metoda.
Donosimo vam pet najčešće korištenih životinjskih esencija.
Ambergris
Nije iznenađujuće da su ove neobične, nezemaljske mase koje ljudi pronalaze na plažama izazvale mnogo pretpostavki o njihovom porijeklu, dok njihov izgled odaje vrlo malo naznaka istini.
Ambergris je patološka izraslina slična vosku koja se može pronaći u jednom od stotinu kitova ulješara. Uzrok njegovog nastajanja je i dalje nesiguran iako se pretpostavlja da je izazvan iritacijom od strane neprobavljivih elemenata u ishrani kita, kao što su kljunovi sipe koji se gotovo uvijek nalaze u ambergrisu. Uobičajeno kitovi izbacuju ambergris kao smrdljivu fekalnu masu, iako ponekad njegovo stvaranje uzrokuje uginuće životinja.
Luksuznost u vezi ambergrisa je dodatno inspirirana naizgled čudesnom transformacijom materijala iz svježeg stanja – fekalnog, mekog, gustog , crnog izvana i tamno smeđeg iznutra – u bijele, porozne i lagano slatko-mirisne komade. Najfiniji ambergris razvija neusporedivo ljupki i slatki miris koji se čini kao kombinacija parfema, mora i iskonskoga životinjskog mirisa.
Upotrijebljen u malim količinama, daje uzbudljiv i blistav efekt parfemu. Sladak i suh, sa jakom notom drveta, mahovine i jantara, ima samo blagu životinjski aromu.
Mošus
Mošusni jelen teži oko 11 kilograma i visok je svega 50 cm. Samo odrasli mužjak proizvodi mošus, koji je pohranjen u dlakavoj vrećici ispred penisa, veličine loptice za golf. Kako bi se dobio mošus za upotrebu u parfumeriji, osušena žlijezda siječe se na male dijelove i ostavlja u alkoholu da sazrije nekoliko mjeseci, ili još bolje, nekoliko godina.
Posjeduje sladak i bogat aromatski intenzitet i dugovječnost, donoseći eleganciju i sjaj svakoj parfumskoj kompoziciji.
Mošus je je vrlo popularan zbog svoje mogućnosti da se koristi samostalno ili kao fiksator. Davno prije nego su ljudi počeli voditi računa o održavanju životinjskih vrsta, započela je potraga za sintetskom verzijom ove tvari zbog velike cijene i rijetkosti prirodnog mošusa. Međutim, kompleksni mirisni profil i efekt koji ova supstanca ima na parfem ne može se kopirati u laboratoriju.
Početkom ovog stoljeća, populacija mošusnih jelena je zbog izlova pala na opasno nisku razinu, te je vrsta u potpunosti nestala u velikim dijelovima himalajske regije od kuda i potiču. Već 1973, stanje populacije jelena je prepoznala i Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES). Tim ugovorom je ograničen lov jelena i većina je zemalja (izuzevši Japan i Francusku) uvelike ograničila trgovinu prirodnim mošusom.
U zadnjih pedeset godina, Kina pokušava razviti uzgoj ugroženog Alpskog mošusnog jelena (Moschus sifanicus) na farmama. Studija iz 2011. godine je zaključila da je održivi uzgoj mošusnog jelena moguć uz pravilno upravljanje i razmnožavanje.
Cibetka
Čisti cibet je sirova, mliječno žuta pasta koja vremenom postaje tamnija. U punoj snazi mirisa tinktura miriši fekalno i neugodno, a nakon razrjeđenja ima sjajan, baršunast, cvjetni miris. Ima odličan utjecaj na parfeme, dodajući osjećaj blještavila, difuzije i topline.
Cibetka je mačkasta životinja s dugim repom i dugom, šiljastom njuškom. Njezine razne vrste porijeklom su iz Afrike i većine područja Azije. Pasta cibetki je sekrecija koju proizvode perinealne žlijezde mužjaka i ženki i služi za označavanje teritorija.
U današnje vrijeme, gotovo sva pasta cibetki uzgojenih na farmama uvozi se u Europu i SAD iz Etiopije, tradicionalno isporučena u rogovima zebu goveda. Svaki osušeni rog sadrži oko petsto grama paste, količinu koju jedna cibetka može proizvesti u periodu od oko četiri godine. Kemičari su razvili sintetičke verzije ove supstance, iako ne mogu potpuno replicirati kompleksnost prirodnog cibeta.
U međuvremenu, potražnja za humanijim načinom proizvodnje cibeta se nastavlja.
Jedan tajlandski proizvođač prodaje održivi, humano proizvedeni cibet. Uzgaja tristotinjak cibetki, koje se hrane dva puta dnevno, bananama, rižom i mesom. Svaka se cibetka nalazi u vlastitom drvenom kavezu koji se čisti svaka tri dana. U sredini kaveza, nalazi se drveni štap debljine oko 5 cntimetara i dužine oko 90 centimetara na koji cibetke ispuštaju svoju izlučevinu. Svako jutro izlučevine se sakupljaju, a štapovi zamjenjuju novima.
Kastoreum
U parfumerijama, kastoreum se koristi kao ultimativan miris kože, podsjećajući na skupocjen kožni namještaj, u klasičnim parfemima s temom kože. Kastoreum dolazi iz analnih vrećica dabrova koje se nalaze između zdjelice i početka repa. Dabrovi, izuzetno teritorijalni i agresivni prema uljezima, koriste ovaj miris za označavanje granica teritorija.
Dabrovi moraju biti ubijeni da bi se iskoristile analne vrećice koje su pune guste tvari. Vrećice se dime ili suše na suncu, te sušenjem počinju sličiti na vrlo velike sušene smokve; u međuvremenu aroma kastoreuma prerasta u miris slatke, čiste kože. Također pridonosi erotičnoj, pikantnoj, jantarnoj noti parfema, te je ujedno i fiksator.
Kastoreum se koristio za liječenje različitih bolesti, od glavobolje do histerije. Njegov blagotvorni učinak potječe od salicilne kiseline (sastojak aspirina) iz kore vrbe koja se nalazi u dabrovoj prehrani.
Rimljani su vjerovali da dim koji nastaje paljenjem kastoreuma može uzrokovati pobačaj, Paracelsus je smatrao da se kastoreum može koristiti u liječenju epilepsije, a srednjovjekovni pčelari su ga koristili da bi povećali proizvodnju meda.
Indijanci Cree (čija je zapadna migracija čvrsto vezana uz lov i trgovinu krznom) preporučuju da se mirisne vrećice kuhaju i primijene kao oblog za rane, da bi se zaustavilo krvarenje i spriječila infekcija. Članovi Yupik plemene na Aljasci koristili su dabrove vrećice kao dodatno sredstvo protiv bolova, uz žvakanje same kore vrbe.
Hiraceum
Hiraceum, poznat i kao “afrički kamen”, je skamenjen izmet damana kamenjara, sisavca srednjeg rasta koji liči na velikog zamorca i čiji je najbliži živući srodnik, neobično, ali slon. Osim što ima pozitivan učinak na svaki drugi sastojak parfema, hiraceum je savršen za davanje “oštre” note parfemima koji su preslatki ili presviježi.
Prirodno stanište damana kamenjara je Afrika i Srednji Istok gdje žive u kolonijama od deset do osamdeset jedinki, od kojih sve imaju naviku obavljanja nužde i uriniranja na istoj lokaciji. Rezultirajuća naslaga je nakon okamenjenja (procesa koji traje stotinama i tisućama godina) vrlo traženi sastojak u tradicionalnoj južnoafričkoj medicini i parfumerstvu.
“Kamenje” je smećkasto i lomljivo; kada se prelomi ispušta tamno ulje intenzivnog, kompleksnog i fermentiranog mirisa.
Kao i ostale životinjske esencije, hiraceum je izvrstan fiksator, i za razliku od nekih drugih životinjskih esencija, može se iskorištavati bez štetnog učinka na životinjsku vrstu koja ga proizvodi.
Kamenje se i dalje sakuplja ručno, kao što je i bilo od antike.
Ljudska životinja
Kada različiti ljudi isprobaju prirodne parfeme na svojoj koži; reagirajući na našu biokemiju, oni mirišu različito na svakome od nas, što je dio njihove primamljivosti. Udisanje životinjskih esencija vraća nas u kontakt s našom životinjskom prirodom, koja se nigdje ne izražava tkao kao u našem osjetu mirisa.
Tekst iz knjige: Fragrant: The Secret Life of Scent, Mandy Aftel
