24% djevojčica i 9% dječaka u dobi od 14 godina je depresivno.
To su zaključci nove studije predvođene akademicima sa sveučilišta u Liverpoolu i Londonu. Polovina svih slučajeva mentalnih problema počinju od 14-e godine starosti, što upućuje na to da je prevencija i rana podrška djeci ključna.
“Ova studija nam daje najpotpuniju dostupnu evidenciju o stupnju mentalnog zdravlja među djecom u Ujedinjenom Kraljevstvu,” poručila je Anna Feuchtwang, izvršna direktorica Nacionalnog odbora za djecu. “S četvrtinom četrnaestogodišnjakinja koje pokazuju znakove depresije, jasno je bez sumnje da taj problem dostiže kritičnu točku”.
Neki su sugerirali kako društveni mediji igraju bitnu ulogu u stvaraju pritiska mnogim djevojkama tijekom adolescencije. “Znamo da se tinejdžerice suočavaju s velikim brojem pritisaka, uključujući stres u školi, probleme s fizičkim izgledom, zlostavljanjem i pritiskom društvenih medija”, rekao je Marc Bush, glavni savjetnik za politiku u dobrotvornoj organizaciji Young Minds.
Još jedno iznenađujuće otkriće predstavlja veliku nepodudarnost između roditeljskih izvještaja o dobrobiti djeteta i izvještaja same djece. Roditelji su, naime, prepoznali simptome depresije u samo 18% slučajeva kod djevojčica i u 12% kod dječaka.
“Bitno je da i djeca i njihovi roditelji prepoznaju depresiju na vrijeme kako bi se povećale šanse za rano otkrivanje i liječenje”, rekla je Feuchtwang.
Osim broja X kromosoma, znanstvenici su uočili još dva faktora koja su od značaja za povećanje mogućnosti simptoma depresije, a to su etnička pripadnost i obiteljski novčani prihodi.
Djevojčice bijele i miješane boje kože imaju veću vjerojatnost da prijave simptome depresije (25%), dok Afroamerikanke imaju najmanju vjerojatnost (10%). Kad je riječ o dječacima, oni iz rasno miješanih brakova imaju veću mogućnost da otkriju simptome depresije (15%), dok je taj postotak za dječake bangladeškog ili indijskog porijekla mali (5%).
Također je otkriveno kako djevojčice iz obitelji s višim dohotkom imaju manje vjerojatnosti za depresiju od svojih vršnjaka iz obitelji s nižim dohotkom. Taj trend mijenjaju djevojčice iz najsiromašnijih 20% obitelji koje su prijavile manje simptoma depresije za razliku od djevojčica koje dolaze iz bolje stojećih obitelji. U oba slučaja nije posve jasno postoje li značajne razlike u stopi depresije između različitih grupa ili je veća vjerojatnost da će pripadnici određene skupine prijaviti depresiju, za razliku od pripadnika druge.
Sve te informacije dio su studije “Millenium Cohort Study”, koja je pratila živote više od 19 tisuća djece u Velikoj Britaniji koja su rođena na prelasku u novi milenij. Pratilo se njihovo mentalno zdravlje od treće godine starosti.
Iako su rezultati korisni u prikazivanju uznemirujuće visoke stope depresije među tinejdžerima današnjice, potrebno je još informacija kako bi se bolje razumjeli razlozi iza trenda i kako bi se pojasnile posljedice istog.
