Nakon 15 godina u vegetativnom stanju bez pokazivanja ikakvih znakova svijesti, jedan čovjek sada pokazuje minimalne znakove „buđenja“. U prsa mu je implantiran eksperimentalni uređaj za stimulaciju živaca.
Angela Sirigu i njeni kolege iz Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja u Bronu u Francuskoj dugo su razvijali novi način povratka izgubljene svijesti kod nesvjesnih pacijenata. Istraživanje je ispitalo ima li stimulacija živca vagus ikakvog efekta na povratak vegetativnog pacijenta u svjesno stanje.
Živac vagus (lat. nervus vagus) je deseti kranijalni živac, i u hrvatskoj literaturi prevodi se i kao živac lutalica. Kranijalni živci ne izlaze iz leđne moždine, već iz mozga, i zaduženi su za funkcije organa glave (poput vida, pokreta oka, bol lica ili glave, sluh, ravnoteža i sl). Deseti od dvanaest parova, živac vagus predmetom je brojnih plodnih istraživanja posljednjih godina. Zanimljiv je zbog svog utjecaja na brojne tjelesne funkcije i komunikacije s većim brojem organa, poput srca, pluća i probavnih organa.
Električna stimulacija živca vagusa pokazala se uspješnom u smanjenju epileptičnih napadaja kod pacijenata kojima nisu pomagali lijekovi. Ovaj tretman bio je učinkovit i u smanjenju simptoma depresije. Nedavno je otkriveno i da bi stimulacija vagusnog živca mogla biti korištena i u liječenju upala.
Kako bi ispitali može li stimulacija živca vagusa povratiti svijest kod vegetativnog pacijenta, istraživači su odabrali kandidata koji nije pokazivao nikakve znakove svijesti 15 godina nakon velike prometne nesreće. Nakon 20-minutne operacije tijekom koje m mjesec dana električne stimulacije živca vagusa, pacijent je pokazao znakove svijesti, primjerice pomaknuo je glavu kad su mu rekli da to učini ili je pratio očima objekt.
Ispitivanjem pacijenta kroz EEG i PET snimke mozga uočena je povećana moždana aktivnost u nekoliko područja mozga. Pacijent je sada bliže stanju koje bi znanstvenici klasificirali kao stanje minimalne svijesti, nakon što je proveo 15 godina u vegetativnom stanju.
Naravno, riječ je o samo jednoj studiji slučaja – svaka ozljeda mozga je drugačija i ne bi svi pacijenti jednako reagirali na ovaj tip tretmana. No, studija nudi fascinantan novi uvid u tjelesne preduvjete svijesti.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Current Biology.
