Zašto društvenim mrežama tako često dominira sadržaj loše kvalitete, koji usto redovito sadrži i netočne informacije? Jedno istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Human Behaviour, možda je pronašlo odgovor.
Tim koji je vodio Xiaoyan Qiu s Tehnološkog instituta u Šangaju koristio je statističke modele kako bi pokazao da je širenje niskokvalitetnog sadržaja na društvenim mrežama povezano s ograničenom pozornosti čitatelja i visokim opterećenjem informacijama.
Ovo bi potencijalno moglo objasniti zašto lažne vijesti, priče o prevarama i neosnovane tvrdnje postaju viralne na društvenim mrežama.
U provedbi istraživanja korišten je istraživački model utemeljen na agentu. „Agent“ predstavlja osobu, a „mim“ (eng. meme) predstavlja novu ideju, sliku, objavu ili poruku. U određivanju kvalitete mimova, stope kojom se predstavljaju novi mimovi, njihove popularnosti, raznolikosti informacija na mreži, pozornosti agenta i diskriminatorne moći agenta korištene su analize vjerojatnosti.
Između ovih varijabli provedena su višestruka korelacijska istraživanja. Veliko otkriće ovog istraživanja upućuje na to da se diskriminatorna moć smanjuje s povećanjem predstavljanja novih mimova, i sa smanjenjem pozornosti agenta.
Drugim riječima, sadržajno preopterećenje i nemogućnost da se obrati značajna pozornost na objave na društvenim mrežama vodi do nemogućnosti diskriminacije, odnosno razlikovanja između dobre i loše informacije.
Autori predlažu da je jedan od načina poboljšanja kvalitete internetskog sadržaja „ograničavanje broja objava u sustavu“, čime bi se ljudima omogućila bolja prilika za razlikovanje kvalitetnog sadržaja od besmislica. Ovo se može postići zaustavljanjem softverski kontroliranih botova koji trenutno preplavljuju društvene mreže s visokim stupnjem niskokvalitetnog sadržaja.
Druga opcija bi bila da čitatelji obrate malo više pozornosti i pokušaju biti izbirljiviji prilikom dijeljenja ili ponovnog objavljivanja neke objave. Nešto što biste, možda, trebali imati na umu sljedeći put kad skrolate kroz novosti.
