O svom mozgu često mislimo kao o jednom velikom organu unutar naših lubanja, no on se zapravo sastoji od mnogo malih struktura koje nam omogućuju da hodamo, govorimo, mislimo i osjećamo. Među ovim strukturama jedna od poznatijih je amigdala, za koju je otkriveno da ima iznimno važnu ulogu u mnogim društvenim i emocionalnim procesima te utječe na sve od zdravlja do ovisnosti. U nastavku donosimo sedam zanimljivih činjenica o amigdali.
1. Amigdala zapravo nije jedna struktura…
Jedna od poznatijih struktura mozga –amigdala – nalazi se duboko u vanjski donjem temporalnom režnju. Ovo područje oblika badema dio je limbičkog sustava i zapravo je uparena struktura, s dijelovima u oba temporalna režnja.
No, moguće je preživjeti i samo s jednom, tvrdi Rahual Jandial, neurokirurg i neuroznanstvenik iz Centra za rak u Los Angelesu. „Kako znam? Kirurški mogu odstraniti jednu u sklopu operacije mozga koja se zove selektivna amigdalohipokampektomija.“ Zapravo, u studijama u kojima je amigdala odstranjena štakorima, majmunima ili zečevima, životinje žive normalne živote osim jednog značajnog novog razvoja: ne osjećaju strah.
2. … zato što je amigdala u mozgu tvornica straha.
Strah od zmija ili utjecaj horor filmova velikim dijelom možete pripisati funkciji svoje amigdale, koja „reagira prije nego što se aktiviraju frontalni režnjevi“, rekao je Jandial. Ona je dio vašeg instinktivnog mozga i služi kao „emocionalni termostat“. Dodao je: „Ona nije zadužena samo za strah, nego za sve duboke i visceralne emocije – jedno od onih drevnih područja mozga koji mogu prkositi zahtjevima frontalnog režnja“.
U studiji objavljenoj 2007. godine u časopisu Social Cognitive and Affective Neuroscience piše da „aktivnost amigdale može predstavljati samu generaciju emocionalnog iskustva, i/ili može odražavati raznovrsne aspekte obrade emocionalnih informacija koje su u korelaciji s emocionalnim iskustvom“.
3. Amigdala ima pravu vezu uma i tijela
Amigdala ima svrhu koja ide iznad straha. Pokazano je da pomaže u emocionalnom učenju, „pri čemu znakovi dobivaju značenje kroz povezanost s nagrađujućim ili odbojnim događajima“, piše u radu objavljenom u časopisu Current Opinion Neurobiology. Nedavna istraživanja, pišu autori, sugeriraju da amigdala regulira dodatne kognitivne procese poput pamćenja i pažnje.
S njenom sposobnosti interpretacije osjetilnih podražaja u svijetu i prevođenja istih u fizičke reakcije, amigdala, kako sugerira istraživački rad objavljen u časopisu Social Cognitive and Affective Neuroscience, „stoga može predstavljati utjelovljenu pažnju – kritičnu vezu između središnjih (mentalnih) i perifernih (tjelesnih) izvora“.
4. Zbog oštećenja amigdale mogli biste biti napaljeni i gladni.
Ozljeđena amigdala može kod osobe izazvati da se osjeća „super gladnom, seksualno uzbuđenom i fiksiranom na stavljanje stvari u usta“, rekao je Jandial. U drugim slučajevima oštećenje može dovesti do smanjenog straha od rizika te dovesti do povećanja riskantnog ponašanja.
Znanstvenici su otkrili da su odrasli majmuni nad kojima je izvršena amigdalektomija „pokazali više pro-socijalnih znakova i manje izbjegavajućeg ponašanja spram drugih (zdravih) majmuna“. U jednom ekstremnom slučaju, oštećenje amigdale ugasilo je sposobnost jedne žene da osjeća strah.
5. Također igra veliku ulogu u boli.
Fibromialgija je bolest koju karakteriza „rasprostranjena mišićno-koštana bol s raširenom osjetljivosti na nekoliko mekih točaka“, kako to opisuje studija iz časopisa Clinical Neuroscience. Brock je rekao da promjene u volumenu i funkciji amigdale imaju ulogu u fibromialgiji i sindromima kronične boli. Ovo je posljedica amigdale koja postaje hiperbudna i pretjerano osjetljiva na vanjske osjete boli ili traume, piše u studiji objavljenoj u časopisu Explore. „Ovo rezultira iscrpljivanjem neuro-endokrinog i imunološkog sustava te kroničnom fizičkom i mentalnom iscrpljenošću, kao i brojnim drugim sekundarnim simptomima i daljnjim komplikacijama.“
6. Amigdala je ključna za razumijevanje ovisnosti.
Ovisnost se u medicinskoj zajednici smatra bolešću mozga, a ne nedostatkom snage volje ili karakternom manom. U studiji objavljenoj u časopisu Brain Research, uobičajeni ovisnički krug sastoji se od tri faze – „zaokupljenost/anticipacija, intoksikacija i povlačenje/negativan afekt – u kojima impulzivnost često dominira ranim fazama, a kompulzivnost završnim fazama“. Amigdala je regrutirana u konačnoj fazi povlačenja, kada tijelu šalje stresne signale tjerajući osobu da žudi više supstance o kojoj je ovisna.
7. Unatoč napretku u tehnologiji oslikavanja mozga, i dalje ju je teško proučavati.
Iako o amigdali znamo puno više nego što se znalo kada je otkrivena kod majmuna 1930-ih, još uvijek imamo mnogo toga naučiti. Zato što je amigdala smještena duboko u mozgu i zapetljana s drugim, susjednim moždanim strukturama, teško je pronaći „ispravne načine za motrenje njene funkcije, ishoda i svih područja na koje ima sinaptički utjecaj. Nadamo se da će vrijeme i daljnja znanstvena istraživanja to otkriti“, rekao je Brandon Brock iz Centra za cerebralno zdravlje u Teksasu.
