Kad se pojavi konkurencija ponašaju se drukčije.
Znamo već da biljke mogu učiti i donositi odluke, a sada imamo novu razinu uvida u njihov proces donošenja odluka. Riječ je o tome kada biljke odlučuju pod pritiskom, natječući se s konkurencijom zbog ograničenog pristupa sunčevoj svjetlosti.
Ispada da biljke mogu reagirati na veličinu i snagu svojih susjeda u blizini, odlučujući kako najbolje preživjeti s obzirom na ono što se događa oko njih, tako pokazuje nova studija.
Na temelju onoga s čime se moraju nositi, biljke mogu pokušati nadmašiti svoje konkurente ili odlučiti se za način preživljavanja pod slabim osvjetljenjem. Neke biljke mogu čak i rasti udaljavajući se od svojih bliskih pratitelja, tako stoji prema istraživanjima sa Sveučilišta u njemačkom Tübingenu.
“Ova tri nabrojana alternativna odgovora biljaka na natjecanje za svjetlost su dobro dokumentirani u literaturi”, kaže jedan od tima znanstvenika Michal Gruntman.”U našem istraživanju smo htjeli dodatno saznati mogu li biljke birati između tih svih odgovora i uskladiti ih s relativnom veličinom i gustoćom njihovih protivnika”.
Ukratko rečeno – mogu. Mogu odlučiti koju će opciju izabrati ovisno o okolnostima.
Znanstvenici su postavili biljku puzajući petoprst (Potentilla reptans) u razne eksperimentalne prilike, osmišljene da oponašaju scenarije iz prirode. Kad je petoprst na prijevaru mislio da je okružen malom, gustom vegetacijom – pokušao bi ju prerasti okomito; a kad je okoliš oponašao visoke konkurente – biljka bi se odlučila za način tolerancije sjene i preživljavanja uz malo svjetla. U potonjem načinu rasta biljke smanjuju brzinu fotosinteze čineći tako lišće tanjim i širim, kako bi listovi zarobili što više svjetla.
Sve to znači da sada znamo više o tome kako se biljke ponašaju kroz svoje odluke i pokušavaju maksimizirati svoje životne šanse. Unatoč tome što nemaju mozgove i živčane sustave poput onih kod životinja.
Svatko tko je promatrao bilo koju biljku kako raste zna da će se ona uvijek kretati prema svjetlu – ali čini se da će se pritom prilagođavati onome što druge biljke rade, a to može činiti relativno brzo, kako god se situacija mijenja.
Može li se ovo saznanje također primijeniti na konkurenciju za ostale resurse i utjecati na čimbenike kao što je rast korijena? To će biti sljedeća faza istraživanja.
“Takva sposobnost biranja između različitih načina rasta prema njihovom ishodu mogla bi biti osobito važna u heterogenim okruženjima gdje biljke mogu slučajno rasti sa susjedima različite veličine, dobi ili gustoće te stoga trebaju moći odabrati odgovarajuću strategiju”, kaže Gruntman.Rezultati studije su objavljeni u stručnom časopisu Nature Communications.