Šećer i razni zašećereni proizvodi negativno utječu na kognitivne funkcije mozga. Dugoročna konzumacija nekih vrsta šećera može čak rezultirati neurološkim problemima i pogoršanjem sposobnosti pamćenja i učenja. Zbog toga znanstvenici savjetuju što manje šećera, kukuruznih sirupa te ostalih proizvoda s visokim udjelom glukoze.
Prije su studije proučavale pozitivan utjecaj glukoze na rad mozga, poput kratkoročno poboljšanog pamćenja, ali su ostale vrste šećera poput fruktoze i sukroze mogle imati negativan učinak.
Na novozelandskom Sveučilištu Otago su znanstvenici u manjoj studiji istraživali u kojoj mjeri običan stolni šećer iz kućanstva utječe na kognitivne sposobnosti 49 osoba. Proučavali su utjecaj još vrsta šećera i uspoređivali njihov učinak na kognitivne sposobnosti s efektom placebo zaslađivača, poput sukraloze. Sudionici eksperimenta su odgovarali su na tri grupe pitanja, uključujući i aritmetičke zadatke.
Studija je pokazala da oni sudionici koji su prije testiranja konzumirali hranu bogatu glukozom (grožđani šećer) i saharozom su postigli lošije rezultate u usporedbi s onim sudionicima koji su konzumirali hranu s fruktozom (voćni šećer) ili sukralozom.
Mei Peng, koautorica studije i predavačica na Odjelu za znanost prehrane na Sveučilištu Otago rekla je kako je “fascinirana otkrićem koje ukazuje na to koliko konzumiranje šećera može utjecati na ponašanje pojedinca na dnevnoj bazi”.
“Naročito je zanimljivo koliko konzumacija šećera može utjecati na kognitivne sposobnosti pojedinca. Naša je studija pokazala da je “šećerna koma” koja se povezuje s konzumacijom glukoze itekako stvaran fenomen koji pokazuje da razina pozornosti prilično pada nakon konzumacije šećera koji sadrže glukozu”, zaključila je. Podsjetila je i da zbog šećera, koji proizvođači stavljaju u gotovu i polugotovu hranu, prosječna osoba pojede svakodnevno oko 12 žličica šećera.
Prijašnja su istraživanja pokazala da kontinuirano visoka razina šećera u krvi može dovesti do starenja mozga, odnosno demencije. Znanstvenici su tijekom jedne prijašnje studije skenirali mozak 249 osoba u dobi od 60 do 64 godine čija je razina šećera u krvi bila u granicama normale. Kod onih čija je razina šećera u krvi bila povišenija, nakon četiri godine su primijećeni veći izgledi za razvoj problema u hipokampusu i amigdali, predjelima mozga povezanima s pamćenjem i kognitivnim funkcijama.
I prije je bilo poznato da kod oboljelih od dijabetesa tipa 2 postoje veće šanse za razvoj demencije, vjerojatno zbog toga što su im razine šećera kontinuirano bile visoke, a to oštećuje krvne žile. Zbog toga mozak može ostati bez dovoljne količine kisika i hranjivih tvari.
