Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Znanost

Imate hladan nos? To može biti znak da previše radite.

Fascinantan je način na koji se bori mozak s previše zadanog rada

Prema najnovijem istraživanju kojeg su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Nottingham – niska temperatura nosa može ukazati na činjenicu da previše radimo.

U studiji je sudjelovalo 14 dobrovoljaca. Znanstvenici su koristili kamere osjetljive na toplinu te su uz pomoć njih snimali ispitanike dok su obavljali mentalne aktivnosti. Kod ispitanika koji su se osjećali premoreno, temperatura nosa se smanjila za 1 stupanj.

Stručnjaci smatraju da se temperatura snižava zbog toga što mozak previše radi pa usmjerava krv na druga područja u tijelu kako bi pomogao svojim neuronima. Zbog toga nos najviše pati jer je potrebno više energije da krv dođe do njega.

Dr. Alistaire Ritchie je rekao kako su očekivali neke fiziološke promjene na tijelu zbog velikih mentalnih aktivnosti, ali su se jako iznenadili kada su vidjeli povezanost temperature tijela i težine mentalnih zadataka. Nisu ni mogli pretpostaviti da će se lice početi hladiti.

Ova saznanja znanstvenici žele upotrijebiti na mnogim područjima i na takav način procijeniti količinu zadataka i osmisliti metode koje će pomoći ljudima da smanje stres koji nastaje za vrijeme zahtjevnih mentalnih aktivnosti. Oni se nadaju da bi se njihova saznanja mogla koristiti za promatranje zaposlenika koji previše rade bez da ih se ometa u njihovim aktivnostima.

Smatraju kako bi se kamere osjetljive na toplinu mogle postaviti u kabinama za pilote kako bi se moglo provjeriti pod kolikim stresom oni rade. Zbog toga ovaj tim radi zajedno s Airbusom. Sve više raste zabrinutost zbog stresa pod kojim se nalaze piloti.

Na ovakav način moći će se vidjeti jesu li ljudi u potpunosti usredotočeni na svoj zadatak. Na njihovo disanje utječe živčani sustav koji preusmjerava krv u mozak. Facijalna termografija bi trebala biti vrsta neinvazivnog psihološkog promatranja, kažu znanstvenici.

Možda će vas zanimati

Geografija i geologija

Najjači potresi na svijetu su moćne prirodne sile koje mogu u trenu promijeniti krajolik, uništiti gradove i, nažalost, ugroziti živote. Kad govorimo o najjačim...

Geografija i geologija

Vulkanski otoci nastaju kroz jedan od najmoćnijih procesa na Zemlji – vulkansku aktivnost! Kada magma iz unutrašnjosti planeta dospije na površinu kroz pukotine u...

Energija i gorivo

Kućna vjetroelektrana je sustav koji omogućava vlasnicima kuća da proizvode vlastitu električnu energiju koristeći snagu vjetra. Zamislite da imate malu vjetroturbinu u svom dvorištu...

Društvene znanosti

Gdje su nestali Iliri? To je pitanje koje već stoljećima intrigira povjesničare, arheologe i ljubitelje drevne prošlosti. Iliri, drevni narod koji je nekoć naseljavao...