Autori poznatih najstarijih špiljskih slikarija na svijetu nisu bili moderni ljudi, nego neandertalci. To znači da naši izumrli rođaci ipak nisu bili nekulturni divljaci, pokazalo je tako istraživanje koje je provedeno na trima nalazištima u Španjolskoj i kasnije je objavljeno u uglednom časopisu Science.
Primjenom moderne tehnologije su znanstvenici ustanovili kako su slike koje su pronađene na trima nalazištima u Španjolskoj nastale prije barem 64.800 godina, što znači 20.000 godina prije nego što su prvi moderni ljudi iz Afrike došli u Europu.
Ovime je špiljska umjetnost datirana puno ranije nego što se cijelo vrijeme mislilo, a također je i čvrst dokaz kako su neandertalci imali kognitivnih sposobnosti shvaćati uporabu simbola, što predstavlja središnji stup ljudske kulture.
“Dokaz je to koji mijenja dosadašnje svrstavanje neandertalca u kategoriju praljudi koji nisu imali sposobni za umjetničko izražavanje”, tvrdi Alistair Pike, profesor arheologije sa Sveučilišta u Southamptonu, ujedno jedan od autora studije.“Slikarstvo se uvijek smatralo vrlo ljudskom aktivnošću, stoga ako su neandertalci slikati to znači da su bili kao i mi”.
I prije su neki arheolozi zaključili kako je neandertalac bio nešto sofisticiraniji od karikature današnjeg čovjeka, ali za takve tvrdnje su nedostajali ključni dokazi, a sad postoje nalazi iz ovih triju špilja u Španjolskoj koji za te špekulacije pružaju čvrsto uporište.
Špiljske slike na lokacijama Maltravieso, La Pasiega i Ardales uključuju točke, linije, krugove i šablone, a za stvoriti tako nešto trebalo je steći specifične vještine, kao što bi bilo miješanje pigmenata, ali i odabir primjerenih lokacija za slikanje.
Ti neandertalci su živjeli na područjima koja će jednog dana iznjedriti poznate slikare kao što su Pablo Picasso i Diego Velazquez, a da bi stvorili crteže koji su danas očuvani u špiljama morali su imati intelektualne sposobnosti za misliti u simbolima, upravo kao moderni ljudi.
Znanstvenici su se za procjenu starosti slika koristili sustavom preciznog radioizotopnog datiranja metodom uran-torij, a to podrazumijeva struganje nekoliko miligrama naslaga kalcijeva karbonata sa slika kako bi se provela analiza.
Jedna druga studija koja je objavljena u Science Advances pokazala je da ukrašene morske školjke nađene u drugoj špilji u Španjolskoj isto tako potječu iz vremena prije dolaska modernog čovjeka.
Joao Zilhao sa Sveučilišta u Barceloni je ocijenio da se za nova istraživanja ljudske spoznaje treba iznova vratiti zajedničkim precima neandertalca i modernih ljudi prije više od 500.000 godina.
Neandertalci su izumrli još prije 40.000 godina, brzo nakon što su naši izravni preci pristigli u Europu. Nejasno je i dalje što ih je točno ubilo, a neke teorije upućuju na neprilagođavanje klimatskim promjenama i snažnoj konkurenciji s modernim ljudima.
Da su poživjeli, smatra Pike, mogli su vjerojatno razviti složenu umjetnost i tehnologiju.
“Da su imali dovoljno vremena, sredstava i da ih je bilo dovoljno puno, mogli su se možda razviti u neku verziju ljudi koji bi i danas živjeli”, zaključuje Pike.
