Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Evolucija

Evolucija smanjuje našu toleranciju alkohola

Imamo loše vijesti

Jedno novo istraživanje sugerira da vjerojatno razvijamo gen koji sve više uništava toleranciju na alkohol.

Znanstvenici Sveučilišta u Pennsylvaniji su analizirali genome 2.500 ljudi iz 26 skupina stanovnika s ukupno četiri kontinenta. Zatim su označili jedno specifično svojstvo koje se odjednom pojavilo u različitim, a udaljenim grupama stanovnika. Primjerice, promjene u području gena koji je odgovoran za proizvodnju glikoforina, što se bilo dogodilo u dijelovima Azije i Afrike.

Da bi se takvo što dogodilo, morala je nastati mutacija nezavisno među te dvije različite skupine stanovnika i opstati. Da je bila riječ samo o jednoj mutaciji, ona bi morala nezamislivo juriti s jednog na drugi kontinent.

“Ova studija pokazuje kako postoji sklonost ka ujednačavanju nekih gena i to širom cijele vrste”, poručio je John Hawks sa Sveučilišta Wisconsin-Madison.

U studijama su znanstvenici naglasili pet područja onih najnovijih promjena. To je uključivalo adaptaciju na glikoforin, koji je vezan uz otpornost na malariju, u Africi i Aziji, područjima gdje ta bolest koju prenose komarci predstavlja zdravstveni rizik. U Europi je tim primijetio povećanje gena koji uzrokuju razbijanje molekula aminokiseline zvane homocistein, koja u većim količinama može uzrokovati srčani udar.

Ipak, vjerojatno najzanimljivija modifikacija je vezana za enzim alkohol-dehidrogenazu (ADH), što bi s vremenom moglo promijeniti način na koji procesuiramo alkohol. Dehidrogenaza je, naime, enzim koji rastvara alkohol metabolizirajući ga u spoj imena acetaldehid.

Ta toksična kemikalija odgovorna je za svaku glavobolju koju dobijete sljedeći dan poslije pijanke. Srećom, tijelo je u mogućnosti relativno brzo pretvoriti to opet u drugu tvar, acetat, što nije toksično pa se počnemo osjećati bolje nakon jednog dana.

Evolucija bi tako mogla ukloniti ljudsku ovisnost o alkoholu, jer bi mogla stvoriti nove verzije ADH-a koji bi djelovali na toleranciju na piće, baš kao i na sposobnost tijela da konvertira acetaldehid u acetat. To tehnički znači da bi nam bilo loše i od manje količine pića.

Zasad su ti geni otkriveni isključivo u istočnoj Aziji i u zapadnoj Africi, no vrijeme će pokazati hoće li se to i dalje širiti.

 

Možda će vas zanimati

Genetika

Što je DNA? To je deoksiribonukleinska kiselina, molekula koja je temelj života! Možda zvuči komplicirano, ali zapravo je DNA nešto poput prirodnog koda koji...

Svemir

Kako astronauti spavaju u svemiru jedna je od najzanimljivijih tema kada govorimo o životu u bestežinskom stanju. Na Zemlji, svi smo navikli na udoban...

Energija i gorivo

Kako rade nuklearne elektrane? Možda se čini kao zastrašujuće pitanje, ali zapravo nije toliko komplicirano kada ga razložimo. Nuklearne elektrane igraju ključnu ulogu u...

Mikrobiologija

Zašto čovjek prdi? To je pitanje koje možda ne postavljamo naglas, ali svi znamo da je odgovor neizbježan dio naše svakodnevice. Prdac, koliko god...