Ako ste se ikad držali skromno i šutjeli o temi o kojoj znate puno, prema novoj studiji nedavno objavljenoj u stručnom časopisu Political Psychology, niste jedini. Ovdje se konkretno radilo o politici, a sve se svodi na određenu derivaciju dobro poznatog Dunning-Kruger efekta.
Studija je pokazala kako su oni koji najaktivnije raspravljaju o svojim političkim mišljenjima u stvari najmanje obrazovani na temu, dok se oni drugi koji imaju više znanja puno više suzdržavaju od raspravljanja. Voditelj studije je Ian Anson sa Sveučilišta u Marylandu.
Taj osjećaj superiornosti (kojeg objašnjava Dunning-Kruger efekt) je dobio ime po dva psihijatra još u 1999. godini. Ansonovo zanimanje za spomenuti efekt se pojavio tijekom američkih predsjedničkih izbora 2016. godine.
Primijetio je na društvenim mrežama preplavljenost statusima znanstvenika koji su ukazivali na brojne pogrešne članke i kritizirali kandidate. Iako je pojasnio kako su neki od tih komentara jamačno bili ironični, Anson je naveo kako se objektiv uskoro okrenuo i na samog pobjednika.
Neko vrijeme poslije izbora je nekoliko pojedinaca počelo govoriti o Trumpovom predsjedništvu kao “Dunning-Kruger predsjedništvu”, jer im je izgledalo da Trump prilično žustro raspravlja o temama o kojima veoma malo zna.
Imajući to na umu, Anson je započeo projekt anketirajući čak više od 2 tisuće odraslih ispitanika, ali priznao je da je i sam počeo ispitivati vlastite sposobnosti kao akademika.
Procijenio je političko znanje sudionika postavljajući im pitanja o tehnikalijama američkog političkog sustava. Brojke, senatore, resore, tko ima konzervativne stavove o, primjerice, zdravstvenoj zaštiti i slične stvari.
Većina sudionika je polučila slabije u tom političkom kvizu, a oni koji su bili najlošiji imali su puno veću učestalost da precijene svoju izvedbu u testu. Baš kao i onda kad su Dunning i Kruger isto to ustanovili u općenitijim testiranjima studenata.
Metakognicija i dojam superiornost kod ljudi koji su vezani za ovu temu ostaju i dalje u sličnom položaju kao i prije.