Roditeljsko “sagorijevanje” je stvarna stvar, a sada je lako razumjeti i zašto. Djeca imaju kondiciju kao sportaši, a oporavljaju se brže čak i od njih, stoji se u studiji objavljenoj u časopisu Frontiers in Physiology.
Studija se temelji na prijašnjim istraživanjima o tome umaraju li se djeca brzo kao i odrasli sportaši kad je riječ o vježbama visokog intenziteta. Otkriveno je da mišići djece imaju veću otpornost na umor, što im onda omogućava da se oporave brže od atletičara, trkača na daljinu i sl.
”Tijekom raznih fizičkih zadataka djeca se mogu umoriti prije nego odrasli zbog ograničene kardiovaskularne sposobnosti, zatim imaju tendenciju usvojiti manje efikasne obrasce kretanje i trebaju napraviti više koraka da se pomjere na određenu udaljenost,” tvrde autori studije. ”Naša studija pokazuje kako su djeca premašila neka od tih ograničenja kroz razvoj mišića otpornih na umor te sposobnosti da se brže oporave od vježbi visokog intenziteta.”
Znanstvenici su uspoređivali energiju i stope oporavka nakon biciklističkih zadataka kod dječaka u dobi od 8 do 10 godina, kod odraslih koji ne treniraju i kod atletičara koji se bave sportovima izdržljivosti. Pratili su brzinu otkucaja srca, razinu kisika i razinu uklanjanja mliječne kiseline nakon zadataka pa su uspjeli vidjeti koliko se brzo sudionici oporavljaju pomoću aerobnog metabolizma (kisik iz krvi) ili anaerobnog (ne koristi kisik i može uzrokovati zamor mišića). Djeca su polučila bolje rezultate od odraslih u svim testovima.
”Djeca koriste više aerobnog metabolizma pa su manje umorna tijekom intenzivnih fizičkih aktivnosti,” ispričao je koautor studije Sébastien Ratel. ”Također su se oporavljala jako brzo, i to brže od vrhunskih atletičara – što pokazuje brža stabilizacija srčanih otkucaja te sposobnost uklanjanja laktata iz krvi.”
Studija je ipak obuhvatila svega 37 sudionika (12 dječaka u pretpubertetu, 12 muškaraca koji se ne bave fizičkom aktivnošću te 13 atletičara, a i nije razmatrala razlike po pitanju žena atletičara i mladih djevojaka.
Bez obzira na to, autori smatraju da i ta saznanja mogu pomoći roditeljima u razvijanju sportskog potencijala djeteta. Kako izdržljivost mišića već postoji kod djece, možda bi bolje bilo usredotočiti se na druge oblasti fitnesa poput tehnike, brzine ili snage. To bi isto tako moglo pomoći u poboljšanju razumijevanja načina na koje se ljudsko tijelo mijenja od djetinjstva do odrasle dobi i kako tranzicija doprinosi riziku od bolesti.
”Porastom bolesti vezanih za fizičku neaktivnost važno je razumjeti fiziološke promjene povezane s rastom koje mogu doprinijeti riziku od bolesti,” tvrdi Ratel. “Naša studija pokazuje da se aerobna sposobnost, bar na nivou mišića, smanjuje znatno kako djeca odrastaju što je ujedno vrijeme kad se javljaju razne bolesti, kao što je dijabetes.”
