Kebnekaise je najviši vrh i popularno turističko odredište na švedskom dalekom sjeveru. Ledenjak na toj planini se toliko otopio na ljetnim arktičkim temperaturama da više i nije najviši vrh te zemlje.
“Strašno”, izjavila je Gunhild Ninis Rosqvist, profesorica geografije sa Sveučilišta u Stockholmu koje već godinama mjeri visinu ledenjaka u sastavu istraživanja o klimatskim promjenama.”Ovaj ledenjak je simbol ledenjaka u svijetu. Cijeli okoliš se topi i snijeg se topi, a to onda utječe na cijeli ekosustav: životinje, biljke, klimu, sve. Ovdje se klimatske promjene jasno vide”.
Kebnekaise inače ima dva vrha, južni koji je prekriven ledom te sjeverni, koji je stjenovit. Južni vrh je izgubio četiri metra snijega u tijeku srpnja.
“Površina ledenjaka nije nikad bila niža. Doslovno vidimo kako voda teče postrance, a to nikada nismo prije doživjeli”, izjavila je Rosqvist.
Početkom tjedna se južni vrh uzdizao 2.907 metara, tj. bio je svega 20 centimetara viši od sjevernog koji je postojan na svojih 2.096,8 metara.
“Nismo ga mjerili od tada, ali s obzirom na to da je temperatura bila iznad 20 Celzijevih stupnjeva, južni vrh se otopio ispod razine sjevernog”, tvrdi Rosqvist. Iduće službeno mjerenje obavit će se početkom rujna, nakon ljeta. “Do tada, očekujemo da će južni vrh biti barem za metar niži”, napominje Rosqvist.
Švedska je još u srpnju zabilježila rekordnu visinu temperatura i borila se sa šumskim požarima, čak i u arktičkom krugu.
Južni vrh, inače, svake godine prosječno gubi jedan metar visine u zadnjih nekoliko desetljeća.
Rosqvist predviđa kako će se južni i sjeverni vrh Kebnekaisea još nekoliko godina moći nadmetati za titulu najvišeg u Švedskoj. Nakon toga, zahvaljujući klimatskim promjenama, sjeverni vrh će primat preuzeti trajno.
Za meteorologa Martina Hedberga, iz švedskog državnog meteorološkog zavoda, to uopće nije sporno.”Ekstremne temperature su danas sto puta češće nego što su bile pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Temperaturna razlika između Mediterana i Arktika je sve manja”, istaknuo je.
Oboje su suglasni kako ciljevi pariškog klimatskog sporazuma nisu dovoljni da se uspije zaustaviti otapanja ledenjaka.
