Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Neuroznanost

Jesu li ljevoruki ljudi zaista pametniji?

Foto: Pixabay

Postojalo je uvijek mnogo glasina o ljevorukim ljudima. Nagađalo se da umiru mlađi, da se delinkventnije ponašaju i piju više alkohola. No, što su studije zaista potvrdile?

Funkcija ruke je manifestacija moždane funkcije koja je, stoga, povezana s kognicijom.

Izgleda kako ljevaci imaju veću desnu stranu mozga koja im pomaže onda kad je riječ o prostornoj svijesti i mentalnim reprezentacijama objekata.

Kao da to nije dovoljno, oni imaju i veće žuljevito tijelo. To je snop živčanih stanica koje povezuju dvije moždane hemisfere. Spada u središnji dio velikog mozga.

To znači da ljevaci imaju povećanu povezanost između obje strane mozga pa su i skloni bržem procesiranju informacija u odnosu na dešnjake.

Dok je veza između dominantnog korištenja lijeve ruke i matematike bila istraživana i prije, prethodni eksperimenti provedeni su s različitim stupnjevima uspjeha i svaki test je imao različite pristupe za mjerenje matematičkih sposobnosti.

Oni najsofisticiraniji testovi su zaključili kako su ljevaci nadmašili ostatak kad je bilo riječ o rješavanju teških problema. Kad je zadatak, pak, zahtijevao jednostavnu matematiku, nije bilo razlike u izvedbi između ljevaka i dešnjaka.

Rezultati su pokazali da su „ekstremni dešnjaci“ (ljudi koji su koristili desnu ruku za svaku aktivnost), postigli nešto lošije rezultate u svim eksperimentima.

Međutim, treba napomenuti kako je važno ne suditi ljude isključivo po njihovoj sklonosti korištenja određene ruke. Jedna trećina ljudi s razvijenom desnom stranom mozga je ljevoruka, ali ima i mnogo dešnjaka sa sličnom moždanom funkcijom.

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Neuroznanost

Neuroplastičnost, fascinantna sposobnost našeg mozga da se mijenja i prilagođava tijekom cijelog života, temelj je na kojem počiva naša sposobnost učenja, prilagodbe i oporavka....