Pračovjek je prije više tisuća godina za bebe rabio životinjsko mlijeko u keramičkim posudicama. One su ponekad bile izrađene u obliku životinja, tvrde znanstvenici pružajući tako zanimljiv prikaz prehrane u pretpovijesno doba.
Arheolozi su potvrdili pronalazak keramičkih predmeta u kojima su pronađeni kemijski ostaci životinjskog mlijeka. Kravlje, ovčje i kozje mlijeko je bilo u pitanju, a takvi su predmeti bili zakopani u dječjim grobnicama u Njemačkoj.
Najstarija od tri posude koje je koristio pračovjek bila je izrađena prije gotovo tri tisuće godina. Između 2800 i 3200, u brončano doba.
Slični predmeti datirani prije nekih 7000 godina (neolitik), pronađeni su također na sličnim lokacijama.
“To nam je pružilo prvi izravan dokaz o hranjenju djece nakon odbijanja od sise u pretpovijesno doba”, rekla je biomolekularna arheologinja Julie Dunne sa Sveučilišta Bristol. Ujedno je i voditeljica navedene studije, objavljene u časopisu Nature.
Predmeti su bili dovoljno maleni da ih dijete može držati u rukama. Služili su kao posude za mlijeko i imali su uzak izljevni kljun za lakše sisanje. Tri predmeta korištena za studiju ne ističu se posebnim oblikom. Zato su drugi pronađeni predmeti lijepo oblikovani s glavama životinja i drugim motivima.
“Nevjerojatno su privlačni. Vjerojatno su i pretpovijesni ljudi tako mislili i ti predmeti su zacijelo imali dvojaku namjenu, da osim hrane i zabave djecu kao što su to danas plišane igračke”, tvrdi koautorica studije, arheologinja Katharina Rebay-Salisbury s Instituta za orijentalnu i europsku arheologiju na Austrijskoj akademiji znanosti.
“Predmeti svjedoče o razini kreativnosti i razigranosti”, rekla je Dunne.
U brončano doba i poslije u željezno doba je u Europi možda svako treće novorođenče umrlo prije prvog rođendana. Tek je polovica djece doživjela odraslu dob.
Posude za hranjenje su vjerojatno olakšavale život majkama. Životinjsko mlijeko je tako bilo nadomjesno za dojenje pa je brigu o hranjenju djeteta mogla preuzeti i neka druga osoba iz zajednice.