Vježbanje može više pomoći srčanim bolesnicima da smanje rizik od prijevremene smrti nego zdravim ljudima, pokazuje novo istraživanje.
Uočeno je da su zdrave osobe tijekom istraživanja imale manje izglede umrijeti kad su bile psihički aktivnije. No, koristi vježbanja još su bile uočljivije kod ljudi koji su patili od srčanih tegoba, navode znanstvenici u časopisu European Heart Journal.
Znanstvenici su intenzitet vježbanja ocjenjivali uz pomoć minuta MET-a (metaboličkog ekvivalenta vježbe) tjedno. Optimalna razina za odrasle je najmanje 500 MET minuta tjedno. (S obzirom na to da MET minute nije jednostavno izračunati preporuka je da se provede najmanje 150 minuta tjedno u umjerenom do intenzivnom vježbanju).
Kod osoba koje pate od srčanih bolesti svakih dodatnih 500 MET minuta tjedno tijekom čitavog istraživanja bilo je povezano s 14 posto manjim rizikom smrti od svih uzroka. Za zdrave osobe isto povećanje aktivnosti bilo je povezano samo sa sedam posto nižim rizikom mortaliteta.
Znanstvenici su pratili 131.558 pacijenata s kardiovaskularnim bolestima i 310.240 zdravih osoba a prosječna dob ispitanika na početku istraživanja bila je oko 60 godina.
Do trenutka kad je polovica ispitanika bila u studiji najmanje sedam godina osobe s kardiovaskularnim bolestima imale su dvostruko veće izglede umrijeti tijekom istraživanja od svih uzroka smrti u odnosu na osobe koje nisu imale problema s kardiovaskularnim sustavom.
“Tjelesna neaktivnost izaziva razne neprenosive bolesti poput bolesti koronarnih arterija, dijabetes, rak dojke i debelog crijeva koji vode u prijevremenu smrt”, kaže dr. Si-Hyuck Kang, koautor studije i znanstvenik sa sveučilišta u Seulu.
“Tjelesna aktivnost potiče normalni rast i metabolizam”, kaže.
“U dodatku na to tjelesna aktivnost pomaže da se ljudi osjećaju bolje, bolje spavaju i jednostavnije obavljaju dnevne zadaće”.
Dok psihološke koristi vježbanja mogu biti slične za ljude koji pate od srčanih tegoba i one koji od njih ne boluju, moguće je da srčanim bolesnicima više koristi vježbanje jer imaju mnogo više faktora rizika za prijevremenu smrt na koje povoljno utječe više aktivnosti, kaže Kang.
“Pokazalo se da tjelesna aktivnost smanjuje krvni tlak, šećer u krvi, kao i kolesterol”, dodaje Kang.