Ono je bilo toliko veliko da bi, u slučaju da se nastavilo, globalna razina vjetra do kraja stoljeća pala za 21 posto, a autori studije kažu da bi se zbog toga prepolovila količina energije što je proizvode vjetroelektrane.
Znanstvenici nisu bili sigurni što uzrokuje smanjenje brzine vjetrova. Po jednoj teoriji ozelenjavanje Zemljine površine ili pojačana urbanizacija povećavaju i ‘hrapavost’ njezine površine, čime bi se ovaj fenomen mogao objasniti.
Ali nova studija upućuje na to da ovakva pretpostavka sama po sebi ne može u potpunosti pojasniti promjene.
Proučavajući podatke s 9000 zemaljskih meteoroloških stanica u kombinaciji sa statističkim modelima, znanstvenici su zaključili da su se od 2010. godine vjetrovi znatno pojačali diljem svijeta.
Stopa povećanja brzine zapravo je triput veća od brzine kojom se njihova brzina smanjivala u razdoblju prije 2010.
Autori vjeruju kako je izglednije da je povećanje brzine povezano s promjena u obrascima oceanske i atmosferske cirkulacije, a ne samo s “hrapavošću” površine Zemlje.
“Pod pojmom oceanske atmosferske cirkulacije mislimo na zagrijavanje Zemljine površine što stvara gradijente tlaka i posljedično vjetrove”, pojasnio je koautor sudije dr. Adrian Chappell s britanskog Sveučilišta u Cardiffu.
“Promjene u tim cirkulacijama izmijenile su i brzinu vjetrova. Drugo je objašnjenje ‘hrapavost’ površine Zemlje. No vrlo je malo vjerojatno da je samo ta hrapavost utjecala na povećanje brzine vjetrova. Mislimo da je riječ o kombinaciji jednog i drugog”, kazao je Chappell.
Rezultati njihova istraživanja pomažu da se pojasni fenomen povećanja pojačanog kapaciteta vjetrova koji pušu na sjevernoameričkom kopnu, a ono iznosi 7 posto po desetljeću.
Vjerovalo se da iza poboljšanja stoji neka tehnološka inovacija, no po novom istraživanju čak 50 posto je jednostavno posljedica povećane brzine kojom vjetrovi pušu.
Autori ističu da je to “dobra vijest” za industriju energije vjetra.
Ako se ovakav trend nastavi i tijekom idućeg desetljeća, do 2024. bi se porast proizvodnje energije vjetra mogao povećati na 3,3 milijuna kilovatsati, što bi značilo ukupno povećanje od 37 posto.
Autori vjeruju da će se porast brzine vjetra u nekom trenutku u budućnosti ponovno smanjiti, no potrajat će najmanje sljedećih 10 godina.
Obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljikova dioksida u atmosferu. Zbog razvijenosti tehnologije, učinkovitosti i ekonomike, vjetar je kao novi obnovljivi izvor energije njezin najperspektivniji izvor u budućnosti, ali je i značajan izvor električne energije sadašnjosti.
