Najcrnji scenarij emisija ugljičnog dioksida u ovom stoljeću, koji bi povećao globalnu temperaturu za 6 stupnjeva Celzija, sve je manje vjerojatan, napisala je skupina znanstvenika u časopisu Nature.
Prema tom scenariju koji je pretpostavljao nepromijenjeno ponašanje čovječanstva potrošnja ugljena trebala je porasti 500 posto što je sad malo vjerojatno, prenosi BBC.
Klimatski modeli sugerirali su da bi tu razinu emisije ugljika pratio porast temperature do šest stupnjeva Celzija do 2100. s teškim posljedicama.
Znanstvenici procjenjuju da je, uz sadašnje trendove, porast temperature od oko 3 stupnja Celzija mnogo izgledniji.
Prije desetak godina, uoči petog izvješća o procjeni međuvladina panela za klimatske promjene, znanstvenici su stvorili četiri različita scenarija promjene emisija ugljika u ostatku stoljeća.
Jedan od njih nazvan RCP8.5 trebao je prikazati utjecaj vrlo visokih emisija ugljika uz peterostruko veću potrošnju ugljena i bez ikakvih mjera za redukciju ugljičnog dioksida.
Scenarij RCP8.5 imao je tek nekoliko posto izgleda za ostvarenje, no smatralo ga se pokazateljem budućnosti u slučaju nepromijenjenih navika čovječanstva i od tada je korišten u više od 2000 znanstvenih radova.
“Ono što tvrdimo je da je najcrnji scenarij klimatskih promjena pogrešno korišten“, kaže autor analize Zeke Hausfather, ravnatelj instituta za klimu i energiju u Kaliforniji.
“Očito se mnogo promijenilo od 2005. kad je scenarij izrađen. Cijene čistih tehnologija pale su peterostruko a globalna potrošnja ugljena vrhunac je imala 2013. i od tada se ne mijenja“.
Prema tome ono što je izvorno bio najcrnji scenarij s manje od deset posto izgleda da se ostvari danas je vrlo nevjerojatan.
Vrlo je malo znanstvenika uočilo da je RCP8.5 izvorno imao male izglede za ostvarenje, a ne da je bio najvjerojatniji ishod nepromijenjenog ponašanja. Znanstvenici su previše pretpostavljali, a možda su trebali provjeriti, kažu autori analize.
“Konačno znanstvenici moraju odgovarati za ono što uzmu kao početne podatke i mora biti određenog stupnja pažnje“, kaže Glen Peter iz norveškog istraživačkog centra za klimu.
Nova analiza dovodi u pitanje izglede za vrlo visoke emisije ugljičnog dioksida u svjetlu pojeftinjenja obnovljivih izvora energije.
Znanstvenici stoga umjesto prosječnog globalnog zatopljenja od šest stupnjeva Celzija procjenjuju na temelju postojećih energetskih politika da će ono do kraja stoljeća iznositi oko tri stupnja Celzija.
Znanstvenici pri tom upozoravaju na nepoznanice među kojima i koliko su globalne temperature osjetljive na CO2. Prema nekim novim modelima ugljični dioksid može više utjecati na temperaturna kretanja nego se ranije vjerovalo.
Hausfather kaže kako bi u svijetu u kojemu je prosječna globalna temperatura porasla tri stupnja Celzija neka područja poput Arktika mogla biti i više zagrijana od prosjeka, koraljni grebeni mogli bi nestati, a amazonska prašuma mogla bi se početi pretvoriti u savanu.
Stručnjaci vjeruju da bi uz 3 stupnja Celzija višu globalnu temperaturu tijekom ljeta nestao led koji pokriva more na Arktiku i moglo bi doći do otapanja vječnog leda u velikim razmjerima što bi ugrozilo infrastrukturu na dalekom sjeveru.
