Connect with us

Hi, what are you looking for?

Svemir

Apollo 11 i druga putovanja na mjesec

Astronaut Alan L. Bean, Lunar Module pilot for the Apollo 12 lunar landing mission, holds a Special Environmental Sample Container filled with lunar soil collected during the extravehicular activity (EVA) in which Astronauts Charles Conrad Jr., commander, and Bean participated. Connrad, who took this picture, is reflected in the helmet visor of the Lunar Module pilot.

1969. godine cijeli je svijet gledao na televiziji kada je Neil Armstrong 20. srpnja napravio prve korake na površini Mjeseca. Dok je koračao na lunarnu površinu, Armstrong je rekao: “To je jedan mali korak za čovjeka i jedan divovski skok za čovječanstvo”.

Armstrong i Aldrin proveli su 21 1/2 sata na površini Mjeseca. Prikupili su 21,5 kg lunarnog kamenja. Zatim su se sigurno vratili na Zemlju i sletjeli u Tihi ocean 24. srpnja 1969. godine.

Tech2 je nedavno objavio članak, postavljajući pitanje o tome zašto slike iz svemira nemaju zvijezde u pozadini, čitatelji su istakli kako je prilično tajanstveno kako nijedna svemirska agencija nije izvršila misiju na Mjesec nakon 1969. godine.

NASA je poslala ljude na Mjesec1969. godine, ali zašto od tada nitko, uključujući NASA-u, se nije usudio poslati ljude opet na Mjesec. To je iznenađujuće, rekao je čitatelj. Drugi je odgovorio: “Nije tako iznenađujuće, nema potrebe da se ponovo ide na Mjesec, jer nema značaja u smislu minerala i sličnih stvari, a odlazak je skup.”   Treći čitatelj, koji je bio još uvjereniji da ovdje nema “ništa iznenađujuće”, komentirao je: “NASA, zajedno s većinom drugih svemirskih agencija, jednostavno nema sredstva za to” To, zajedno s oštrim površinskim uvjetima na Mjesecu, jesu česta opravdanja koja daju kao odgovor na pitanje zašto je misija Apollo 11 jedino u kojoj su astronauti sletjeli na površinu Mjeseca.Međutim, to jednostavno nije točno.

Ljudi su sletjeli na Mjesec čak 6 puta !

Počevši od Apollo 11 u srpnju 1969., tijekom kojeg je Neil Armstrong stekao slavu kao prvi čovjek koji je hodao na mjesečevoj površini.Do sada je 12 astronauta hodalo na površini Mjeseca, a šestorica ih je vozilo lunarno vozilo.

Evo popisa svih ostalih misija koje su čovjeka dovele na Mjesec:

1. Apollo 12

Samo četiri mjeseca nakon prvog odlaska na Mjesec, NASA je 14. studenoga 1969. pokrenula drugu takvu misiju, s astronautima Charlesom Pete Conradom, Richardom F Gordonom i Alanom L Beanom.Modul koji je sadržavao Conrada i Beana sigurno je sletio na mjesečevu površinu 19. studenog 1969., dok je Gordon ostao u mjesečevoj orbiti, kontrolirajući jedinice. Primarni ciljevi drugog lunarnog slijetanja obuhvaćali su opsežnu seriju zadataka istraživanja.  Posada je istraživala područje oko pola kilometra oko svog modula i provela gotovo jedan dan i sedam sati na Mjesecu prikupljajući uzorke, fotografirajući i izvodeći eksperimente. Posada se vratila na Zemlju 24. studenog 1969. godine.

2. Apollo 14

Nakon neuspješnog trećeg slijetanja na mjesec zbog eksplozije na brodu, NASA-ina sljedeća misija na Mjesec bila je – Apollo 14 – poletjeli su iz Kennedyevog svemirskog centra 31. siječnja 1971. godine. Astronauti su bili Alan ShepardJr i Edgar D Mitchell dok je Stuart A Roos ostao u Mjesečevoj orbiti, posada je prikupila kamenje i uzorke tla s 13 različitih mjesta na satelitu. Astronauti su proveli dan i devet sati na Mjesecu za površinske operacije i znanstvene eksperimente, a 9. veljače 1971. vratili su se na zemlju.

3. Apollo 15

Četvrto uspješno lunarno slijetanje bilo je u obliku misije Apollo 15, koja je započela 26. srpnja 1971. s tri astronauta – Davidom R Scottom, Jamesom B Irwinom i Alfredom M Wordenom. Ovo je također bila prva misija koja je koristila mjesečevo vozilo.

Astronauti Irwin i Scott izveli  su 18,5 sati dodatnih aktivnosti na površini Mjeseca pomoću rovera i prikupili 370 pojedinačnih stijena i uzoraka tla tijekom njihova istraživanja. Posada misije provela je dva dana i 19 sati na Mjesecu i došla do Zemlje 7. kolovoza 1971., nakon što je sletjela u Tihi ocean.

4. Apollo 16

Ciljevi Apolla 16 bili su jasni: (1) pregledati, istražiti ​​i uzorkovati materijale i površinske značajke na odabranom mjestu slijetanja; (2) Provesti površinske eksperimente; i (3) provoditi eksperimente u letu i fotografske zadatke iz mjesečeve orbite.Misija je poletjela s Kennedyjevog svemirskog centra u Floridi 16. travnja 1972. i sletjela na površinu Mjeseca pet dana kasnije 21. travnja. Dok su astronauti John Young i Charles Duke proveli blizu tri dana na Mjesecu, Thomas K Mattingly izvodio je eksperimente s Mjesečeve orbite.Korištenjem lunarnih rovera, dva su astronauta provela čak devet znanstvenih pokusa (koji su pomogli potvrditi podatke sa Apolla 15). Prikupljena posada skupila je gotovo 90 kilograma uzoraka s Mjeseca.Ukupno vrijeme misije bilo je gotovo 266 sati, a posada se vratila na Zemlju 27. travnja 1972. godine.

5. Apollo 17

Misija Apollo 17, koja je bila konačna misija  NASA-e, obilježila je šesti i posljednji put kad su ljudi stigli na Mjesec. Pokrenuta je 7. prosinca 1972. s astronautima Eugenom Cernanom, Harrisonom Schmittom i Ronaldom E Evansom.”Znanstveni ciljevi Apollo 17 misije obuhvaćali su geološka istraživanja i uzorkovanje materijala u unaprijed odabranom području regije Taurus-Littrow, uvođenje i aktiviranje površinskih eksperimenata te provođenje eksperimenata i fotografskih zadataka.”Rekla je NASA.Rover je pokrio ukupno 30,5 kilometara, a astronauti su prikupili110,4 kilograma materijala iz satelita. Misija se sigurno vratila na Zemlju 19. prosinca 1972. godine.Prošlo je 46 godina od misije Apollo 17. Glavni razlog tome je da se cilj za lunarne poslove pomaknuo na duže i sveobuhvatnije ekspedicije. “To je mnogo više od zastava i koraka”, rekao je John Olson, viši dužnosnik NASA-e. Umjesto nekoliko dana, astronauti sada pokušavaju krenuti na misije koje bi mogle trajati mjesecima. Međutim, trenutni NASA-ini brodski prostori i oprema još uvijek nisu u stanju doći do Mjeseca s količinom zupčanika potrebnih za takvu ekspediciju.

Možda će vas zanimati

Astrofizika

Što je bilo prije svemira? Pitanje koje nas vodi do samih granica znanosti i mašte! Odgovor na to zagonetno pitanje traže i znanstvenici i...

Geografija i geologija

Najjači potresi na svijetu su moćne prirodne sile koje mogu u trenu promijeniti krajolik, uništiti gradove i, nažalost, ugroziti živote. Kad govorimo o najjačim...

Geografija i geologija

Vulkanski otoci nastaju kroz jedan od najmoćnijih procesa na Zemlji – vulkansku aktivnost! Kada magma iz unutrašnjosti planeta dospije na površinu kroz pukotine u...

Energija i gorivo

Kućna vjetroelektrana je sustav koji omogućava vlasnicima kuća da proizvode vlastitu električnu energiju koristeći snagu vjetra. Zamislite da imate malu vjetroturbinu u svom dvorištu...