Čovječanstvo je upravo postavilo svoju zastavu na suprotnu stranu mjeseca.
Kineska robotska misija Chang’e 4 spustila se u srijedu navečer (2. siječnja) na tlo 115 kilometara širokog kratera Von Kármán i uspjela izvesti prvo meko slijetanje na tajanstvenu udaljeu lunarnu stranu. Chang’e 4 će u narednim mjesecima obaviti različite znanstvene radove, što će znanstvenicima pomoći da bolje razumiju strukturu, nastanak i evoluciju prirodnog satelita Zemlje. No, simbolični čin ove misije će više odgovarati masama: Popis neistraženih mjesta u našem Sunčevom sustavu upravo je postao nešto kraći.
Epsko slijetanje se dogodilo u 21:26 EST (0226 GMT i 10:26 pm pekinškog vremena 3. siječnja), prema riječima kineskih svemirskih dužnosnika. 31. prosinca svemirska letjelica OSIRIS-REx ušla je u orbitu oko Zemljinog asteroida Bennu, a sonda pod imenom New Horizons prošla je pored udaljenog objekta Ultima Thule odmah nakon ponoći 1. siječnja.
“Čestitke kineskom timu Chang’e 4 za ono što se čini uspješnim slijetanjem na suprotnoj strani mjeseca. “Ovo je prvo slijetanje za čovječanstvo i impresivno postignuće!” – izjavio je administrator NASA-e Jim Bridenstine putem Twittera u srijedu navečer, nakon što je riječ o o ovom važnom događaju počela kružiti na društvenim medijima.Mjesecu je potrebno isto toliko vremena da se jednom zavrti oko svoje osi koliko treba i prirodnom satelitu koji kruži oko Zemlje: 27,3 dana. Zbog tog “plimnog zatvaranja” vidimo samo jedno lice mjeseca, koje nazivamo bližom stranom.
Ovo poznato mjesečevo lice je tijekom godina pozdravilo mnoge posjetitelje, kako robotske tako i ljudske; svih šest NASA-inih misija Apolla s posadom došle su na površinu bliže strane Mjeseca.
Druga, udaljenija strana je mnogo teža meta za površinsko istraživanje, jer bi Mjesečeva stjenovita masa blokirala izravnu komunikaciju s bilo kojim letjelicama ili roverima. (I nemojte to područje zvati “tamnom stranom”; daleka strana dobiva sunčevu svjetlost jednako dobro kao i bliža strana.)
Da bi se pozabavila ovim pitanjem, Kina je u svibnju 2018. lansirala relejni satelit pod nazivom Queqiao. Queqiao se smjestio na području nazvanom Lagrange point 2, gravitacijski stabilnom području na kojem satelit može pratiti i Chang’e i Zemlju.
Protok podataka kroz Queqiao vjerojatno će biti opsežan. Chang’e 4, koji je pokrenuz 7. prosinca i ušao u lunarnu orbitu 4,5 dana kasnije, može se pohvaliti sa osam znanstvenih instrumenata: četiri na stacionarnom i četiri na mobilnom roveru.
Chang’e posjeduje kameru za slijetanje, kameru za teren, spektrometar niske frekvencije, i neutronske i dozimetrijske lunarne posude koje je osigurala Njemačka. Rover ima panoramsku kameru, lunarni penetrirajući radar, vidljivi infracrveni spektrometar za slike, te napredni mali analizator za kojeg je donirala Švedska.
Chang’e 4 će stoga moći detaljno opisati svoju okolinu, istražujući sastav površine kao i slojevitu strukturu tla. Takva promatranja mogu pomoći istraživačima da bolje razumiju zašto su bliske i udaljene strane Mjeseca toliko različite, kažu znanstvenici. Na primjer, tamne vulkanske ravnice nazvane “maria” pokrivaju većinu bliske strane, ali ih na suprotnoj strani gotovo nema.
Misija bi također trebala prenijeti neke intrigantne i dramatične slike; Krater Von Kármán leži unutar bazena Južnog pola-Aitkena (SPA), jedne od najvećih značajki sudara u Sunčevom sustavu. SPA bazen mjeri nevjerojatnih 2.500 km od ruba do ruba i 12 kilometara dubine.
Osim toga, Chang’e 4 sadrži biološki eksperiment koji će pratiti kako rastu i kako se razvijaju biljke svilene bube, rajčice i biljke Arabidopsis na površini Mjeseca. Misija će također izrađivati radio-astronomska opažanja, iskorištavajući izniman mir i tišinu udaljene strane. (Queqiao također prikuplja podatke o astronomiji, koristeći vlastiti instrument nazvan nizozemsko-kineski istraživač niskih frekvencija).
Ambiciozan lunarni program
Chang’e 4 je samo posljednji korak u kineskom programu za istraživanje lunara, koji je nazvan po božici mjeseca u kineskoj mitologiji. Kina je lansirala orbite Chang’e 1 i Chang’e 2 u 2007. i 2010. godini, a uspjela je slijetjeti na bližu stranu mjeseca sa misijom Chang’e 3 u prosincu 2013. (Chang’e 4 je prvobitno zamišljen kao backup na Chang’e 3, tako da je hardver dviju misija sličan.)
Kina je također lansirala povratnu kapsulu u osmodnevnom putovanju oko mjeseca u listopadu 2014., misiji poznatoj kao Chang’e 5T1. To je bila probna vožnja za pokušaj povratka uzorka sa Chang’e 5, koji bi se mogao lansirati već ove godine.
Kina također ima ambicije za lunarne misije s posadom, ali je program za ljudsko-svemirski let usmjeren više na orbitu Zemlje u kratkom roku. Nacija namjerava uspostaviti svemirsku postaju do početka 2020. godine.
