Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Astronomija

Nova opasnost: Slučajno otkriven asteroid “2012 DA 14” za 11 mjeseci udara u Zemlju

Kako bi izbjegli moguću katastrofu – ovaj put zakazanu za veljaču 2013. – znanstvenici su predložili da se konfrontacija s asteroidom 2012 DA14 obavi s raketama s bojevim glavama ili tako što će ga se „obojati“ specijalnim bojama koje upijaju Sunčevu svjetlost, kako bi on promijenio temperaturu i kako bi skrenuo sa sadašnje rute. Jedini je problem što je za građenje svemirskih raketa potreban duži vremenski period.

NASA-ini podaci pokazuju da su ovaj asteroid prvi opazili španjolski astronomi amateri koji su shvatili da je asteroid prije tri godine promijenio pravac kretanja. Na takav način će gotovo dotaknuti planetu za 11 mjeseci, to jest u veljači 2013. godine, što dodatno povećava strah od moguće kolizije.

Asteroid poznat pod imenom 2012 DA14  će proći pored Zemlje u veljači 2013. na udaljenosti manjoj od 27 tisuća kilometara. Što je bliže od geo-sinkrone orbite nekih satelita.

Postoji mogućnost da će asteroid udariti o Zemlju, no da bi se znala prava potencijalna prijetnja, potrebno je napraviti dodatne kalkulacije kao i stvaranje planova kako da se izbjegne moguća opasnost.

Doktor David Dunhan, NASA-in ekspert, je u izjavi studentima ruskog sveučilišta za elektroniku i matematiku rekao slijedeće:

„Zemljino gravitacijsko polje će značajno utjecati na putanju ovog asteroida. Potrebne su nam dodatne kalkulacije kako bi provjerili kolika je opasnost od kolizije. Astaroid bi se mogao slomiti na desetke manjih komada, ili bi se on mogao razdvojiti na nekoliko većih komada i izgorjeti u atmosferi. Mi smo u stanju otkriti o kakvom se asteroidu radi i kakva mu je mineralna struktura, to ćemo napraviti uz pomoć spektralne analize. S tim ćemo podacima predvidjeti njegovo ponašanje u atmosferi i što nam je potrebno uraditi kako bi spriječili eventualnu štetu.“

U slučaju kolizije, znanstvenici su izračunali kako bi oslobođena destruktivna energija bila jednaka eksploziji termo nuklearne bombe.

Trenutačni podaci tablice s udaljenošću i datumima

„Znanstvenici za sada imaju u planu dvije opcije; rušenje ovog meteorita raketama s bojevim glavama ili bi ga obojali,“ rekao je Dunham. “Specijalna boja bi utjecala na način kako asteroid reflektira Sunčevu svjetlost i tako bi promjenom njegove temperature promijenili i njegovu putanju.”

„No ovo je još veća prijetnja jer bi se njegova putanja uvelike promijenila i on bi mogao postati još veća prijetnja kada se s njim susretnemo 2056. godine,“ rekao je Aleksandr Devaytkin voditelj ruske opservatorije Pulkovo za tiskovinu Izvestia.
Kako god bilo, za ovakav plan su potrebne rakete i svemirske letjelice, no za njihovu izgradnju bi nam trebalo barem dvije godine.

„Ovaj asteroid je gorko otkriće. On je u ovakvoj orbiti već više od tri godine i 2012 DA14 je prešao preko putanje Zemlje već nekoliko puta,“ otkrio je svemirski analitičar Sergey Noroenkov iz ruske akademije znanosti.

Čini se da s otkrivanjem opasnosti iz svemira još uvijek jako veliku ulogu igra čista slučajnost, dok obrambeni planovi za očuvanje planete postoje samo kao skice.

Ne bismo nazvali naš susret s 2012 DA14 kao sigurnu katastrofu.

Dijagram orbite 2012 DA14

„Asteroid bi se mogao raspasti na male komadiće kada uđe u atmosferu. U takvom slučaju većina njegovih komada nikada ne bi došla do površine planete,“ primijetio je Dunham.

No ako cijeli asteroid udari o planetu, jakost udara će nalikovati onoj koja se dogodila 1908. godine za vrijeme Tunguske eksplozije kada je uništeno preko 2150 kvadratnih kilometara šume u Sibiru. To je gotovo veličina države Luksemburg.

S obzirom na podatke s kojima danas raspolažemo, kretanje asteroida se još uvijek treba izračunati da bi znali gdje će i kako završiti.

Izvor: Russia Today // Prijevod: Matrix World

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...