Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Fizika i Kemija

Znanstvenici stvaraju dijamante na sobnoj temperaturu u par minuta

Foto: ANU

Dijamanti bi mogli trajati vječno, ali to ne znači da im treba vječnost da bi nastali. To potvrđuju australski znanstvenici koji u svojim laboratorijima mogu stvoriti dijamante u roku par minuta.

Drago kamenje obično nastaje nakon što se ugljik zdrobi i zagrijava daleko ispod površine Zemlje milijardama godina, što objašnjava zašto je toliko traženo i skupocjeno, prenosi CNN.

Međunarodni tim istraživača predvođen Australskim nacionalnim sveučilištem (ANU) i Sveučilištem RMIT u Melbourneu u Australiji objasnio je da su stvorili dvije vrste dijamanta na sobnoj temperaturi uporabom visokog tlaka koji je jednak balansiranju 640 afričkih slonova na vrhu baletne papučice.

Jedna vrsta dijamanta koju su stvorili slična je dragom kamenju koje se obično nosi u nakitu, dok je drugi naziva Lonsdaleite zapravo kamen koji se prirodno nalazi na mjestu udara meteorita i tvrđi je od većine dijamanata.

Foto: ANU

Sintetički dijamanti sami po sebi nisu novitet i već su stvoreni u laboratorijima četrdesetih godina prošlog stoljeća u pokušaju pronalaska jeftinijih, etičnijih i ekološki prihvatljivijih kamenja.

No, istraživači su bili vrlo uzbuđeni što su uspjeli stvoriti takve dijamante na sobnoj temperaturi, posebice tvrđi dijamant Lonsdaleite, koji bi mogao biti od pomoći pri razbijanju izuzetno čvrstih materijala na rudarskim nalazištima.

“Prirodni dijamanti obično se formiraju milijardama godina, oko 150 kilometara duboko u Zemlji, gdje postoje visoki tlakovi i temperature iznad 1.000 stupnja Celzija. Zaokret u priči je način na koji vršimo pritisak”, rekla je Jodie Bradby, profesorica fizike na ANU.

Možda će vas zanimati

Genetika

Što je DNA? To je deoksiribonukleinska kiselina, molekula koja je temelj života! Možda zvuči komplicirano, ali zapravo je DNA nešto poput prirodnog koda koji...

Svemir

Kako astronauti spavaju u svemiru jedna je od najzanimljivijih tema kada govorimo o životu u bestežinskom stanju. Na Zemlji, svi smo navikli na udoban...

Energija i gorivo

Kako rade nuklearne elektrane? Možda se čini kao zastrašujuće pitanje, ali zapravo nije toliko komplicirano kada ga razložimo. Nuklearne elektrane igraju ključnu ulogu u...

Mikrobiologija

Zašto čovjek prdi? To je pitanje koje možda ne postavljamo naglas, ali svi znamo da je odgovor neizbježan dio naše svakodnevice. Prdac, koliko god...