Posebne imunološke stanice koje se nalaze u mozgu, mikroglija, igraju ključnu ulogu u procesima zbog kojih se osjećate nelagodno i depresivno tijekom upalnog procesa. Ovo je zaključak studije provedene na miševima koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Linköping, Švedska. Rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu Immunity i ukazuju na to da mikroglijalne stanice doprinose negativnom raspoloženju koje se osjeća tijekom nekoliko neuroloških bolesti, a možda i depresiji.
Istraživačka skupina Davida Engbloma na Sveučilištu Linköping provela je mnogo godina proučavajući zašto se zbog upala u tijelu, poput prehlade ili gripe, osjećamo loše i očajno te zašto se osjećamo kao da se povlačimo unutar sebe. Aktivnost imunološkog sustava na neki način utječe na živčane stanice. Međutim, normalne stanice imunološkog sustava ne mogu ući u mozak: osjetljiv je i mora se zaštititi. Umjesto toga, mozak ima svoje posebne imunološke stanice: mikroglijalne stanice.
Prethodna istraživanja pokazala su da se mikroglijalne stanice aktiviraju u nekoliko neuroloških bolesti, poput Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti i moždanog udara. Ljudi koji su pogođeni ovim stanjima također često padaju u depresiju. Druga prethodna istraživanja sugeriraju da upalni procesi također igraju ulogu u razvoju depresije. To je navelo istraživače iza nove studije da pobliže ispitaju jesu li mikroglijalne stanice uključene u regulaciju raspoloženja tijekom upale.
Djelovanje mikroglije
“Studija je pokazala da se životinje osjećaju bolesno i nelagodno kada aktiviramo mikroglijalne stanice. Pokazujemo da su dvije signalne molekule, interleukin-6 i prostaglandin E2, posebno važne u tim procesima. Nije iznenađujuće da se te signalne tvari nalaze tamo, ali je iznenađenje što mikroglijalne stanice oslobađaju te molekule “, kaže David Engblom, profesor na Odsjeku za biomedicinske i kliničke znanosti (BKV) na Sveučilištu Linköping.
Tijekom upale mnogi se procesi pokreću u nekoliko tipova stanica. Jedan je od izazova u određivanju uloge određene vrste stanica u tijelu stoga izoliranje njezinih učinaka. U studiji je korištena tehnika poznata kao kemogenetika koja je omogućila da se uključi specifična aktivnost u mikroglijalnim stanicama miševa. Istraživači su aktivirali mikroglijalne stanice dok su miševi držani u određenoj vrsti okruženja. Miševi su nakon toga izbjegli ovu vrstu okruženja, što ukazuje da se životinjama to iskustvo nije svidjelo. Miševi su također postali manje zainteresirani za slatku otopinu, koju inače smatraju vrlo primamljivom.
Kako bi istražili jesu li mikroglijalne stanice važna poveznica između imunološkog sustava i raspoloženja, istraživači su istražili što se dogodilo kada su mikroglijalne stanice inhibirane. Kad mikroglijalne stanice nisu bile dostupne za aktivaciju, miševi se nisu osjećali loše, čak i kad su imali upalu. To pojačava ideju da su te stanice potrebne za proces.
“Naši rezultati pokazuju da je aktivacija mikroglijalnih stanica dovoljna za stvaranje odbojnosti i depresije kod miševa. Prirodno je sugerirati da se slični procesi odvijaju u nekoliko ljudskih bolesti. Vjerojatno aktivirana mikroglija doprinosi nelagodi i depresivnom raspoloženju kod ljudi s upalnim i neurološkim bolestima “, kaže David Engblom.
Ako daljnja istraživanja pokažu da biološki mehanizam opisan u studiji funkcionira na isti način kod ljudi, možda će dugoročno biti moguće smanjiti simptome depresije inhibiranjem ovog mehanizma.
