Kako istraživanje koje nam dolazi iz Barcelone pokazuje, izgleda da razina IgG protutijela, usmjerenih na šiljak SARS-CoV-2 ostaje stabilna i do 7 mjeseci nakon preboljenja. Osim toga, rezultati, objavljeni u časopisu „Nature Communications“ podržavaju teoriju da bi već postojeća protutijela protiv obične prehlade mogla pomoći u zaštiti od COVID-19.
Kako bi mogli predvidjeti pandemiju te razviti učinkovite strategije, potrebno je bolje razumjeti dinamiku i trajanje imuniteta na SARS-CoV-2. Osim toga, potrebno je i razumjeti ulogu već postojećih antitijela protiv prehlade. Imajući ove spoznaje na umu, tim iz Barcelone je pratio svoje zdravstvene radnike koji su zaposleni u bolnici. Radnici su praćeni od početka pandemije te se pratila njihova razina antitijela nakon što su preboljeli SARS-CoV-2. U vrijeme kad je objavljena, to je bila najveća studija koja je analizirala razinu antitijela tijekom 7 mjeseci.
U istraživanju je sudjelovalo 578 sudionika, kojima je krv analizirana tijekom četiri različite vremenske točke. Krv je prikupljana u razdoblju od ožujka do listopada 2020. Za mjerenje razine antitijela korištena je tehnologije Luminex te su mjereni IgA, IgM i IgG protutijela na 6 različitih SARS-CoV-2 antigena. Osim toga, mjerena je i prisutnost antitijela protiv četiri koronavirusa koji uzrokuju prehladu kod ljudi.
Rezultati
Rezultati ukazuju na to da se većina sudionika razboljela tijekom prvog vala pandemije, odnosno prije ožujka. U razdoblju od ožujka do listopada, postotak sudionika s pozitivnim protutijelima se povećao sa 13,5% na 16,4% što i nije baš značajno povećanje. Rezultati su pokazali da IgM i IgG antitijela protiv nukleokapsida, nakon nekog vremena opadaju. No IgG antitijela (uključujući i ona s neutralizirajućim djelovanjem) ostaju stabilna tijekom vremena.
Koautorica studije navodi da su čak primijetili i povećanje IgG antitijela u 75% sudionika od petog mjeseca nadalje, bez ikakvog dokaza o ponovnoj izloženosti virusu. Iako nije bilo dokaza o ponovnoj izloženosti virusu, s obzirom da se radi o zdravstvenim djelatnicima, ne može se isključiti mogućnost da su bili u doticaju s malom dozom virusa tijekom vremena.
Što se tiče protutijela protiv humanih koronavirusa (koji uzrokuju prehladu), rezultati sugeriraju da bi mogli pružiti i djelomičnu zaštitu protiv COVID-19. Primijećeno je da su ljudi zaraženi SARS-CoV-2 imali nižu razinu protutijela koja nastaju tijekom prehlade. Asimptomatski bolesnici s COVID-19 infekcijom su imali veće razine protutijela na humane koronaviruse. Ovu tezu je potrebno još naknadno potvrditi, no to bi moglo objasniti zašto postoje tolike razlike u osjetljivosti na bolest unutar populacije.
Važna napomena: Koronavirusi su skupina virusa u koje ujedno i spada virus koji uzrokuje običnu prehladu. Iako spadaju u istu skupinu, različiti koronavirusi se ne mogu uspoređivati s obzirom na ozbiljnost bolesti koju izazivaju.
