Sigurno ste već čuli za Venerinu muholovku, najpoznatiju biljku mesožderku na svijetu. Sada znanstvenici donose nove spoznaje o tome kako ta biljka hvata svoj plijen. Naime, napravili su trodimenzionalnu strukturu proteinskog kanala koji biljkama omogućuje da zarobe svoj plijen. Radi se o kanalu koji je osjetljiv na mehanički dodir te kada ga muha, ili neki drugi kukac dotakne, dolazi do refleksnog zatvaranja biljke. Sam kanal je nazvan „Flycatcher1“, a njegova funkcija će pomoći i u razumijevanju sličnih mehanosenzitivnih ionskih kanala koji su pronađeni kod ljudi.
Vodeći znanstvenik ovog rada navodi da bez obzira na to što su Venerine zamke za mušice poprilično različite od ljudskih kanala, razni modeli će se moći koristiti za proučavanje stanica i organizama te kako oni reagiraju na dodir i pritisak.
Na istraživanju je sudjelovao i Ardem Patapoutian, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu za istraživanje mehanoosjetljivih kanala koji omogućuju tijelu da osjeti dodir i temperaturu.
Što su mehanoosjetljivi kanali?
Mehanoosjetljivi ionski kanali izgledaju poput tunela koji se proteže kroz membranu stanice. Kada dođe do mehaničkog podražaja, ti kanali se otvaraju te omogućuju nabijenim ionima nagli prolazak kroz njih. To u stanicama, poput neurona, uzrokuje depolarizaciju. Depolarizaciju je najjednostavnije zamisliti kao nekakvu struju koja prenosi poruku. Npr, kada se naponi mokraćni mjehur, ionski kanali budu pobuđeni silom koju izaziva tekućina u mjehuru te nastaje depolarizacija obližnjih neurona koji mozgu prenose poruku i zatim vi tu poruku percipirate kao nagon za mokrenjem.
Kod Venerine muholovke su otkrivena tri kanala koja bi mogla biti zadužena za zatvaranje listova. Znanstvenici su se najviše usmjerili na Flycatcher1 zato jer njegov genetski slijed odgovara kanalima koji su pronađeni u bakterijama. Spoznaja da se taj kanal zadržao tijekom evolucije toliko dugo, ide u prilog tome da taj kanal ima važnu ulogu u preživljavanju biljke, prenosi Science Daily.
U konačnici su znanstvenici analizirali kako razne mutacije utječu na funkciju kanala, odnosno u kojem slučaju se njegova funkcija pojača, a kada se smanji. Sve ove spoznaje bi se jednog dana mogle koristiti za primjenu u medicini.
