Znanstvenici Laboratorija za molekularnu neuropsihijatriju objavili su rezultate studije koja upućuje na značajnu povezanost niže koncentracije moždanog neurotrofnog čimbenika (BDNF-a) s kognitivnom propadanjem u osoba koje boluju od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), Alzheimerove bolesti i blagog spoznajnog poremećaja. Ovi rezultati objavljeni su u časopisu ‘Psychiatry Research‘, koji se ubraja među prvih 10 posto najutjecajnijih časopisa u području psihijatrije (IF =11,225).
Cilj istraživanja bio je usporediti kognitivno pogoršanje s koncentracijom proteina BDNF na periferiji kod veterana s dijagnozom PTSP-a te usporediti te podatke s nalazima kod zdravih kontrolnih ispitanika i ispitanika s blagim spoznajnim poremećajem ili Alzheimerovom bolesti.
Ovim istraživanjem znanstvenici su željeli procijeniti može li se koncentracija proteina BDNF u plazmi koristiti kao marker kognitivnog pogoršanja. Hipoteza studije bila je da će kognitivne funkcije i koncentracija proteina BDNF u plazmi biti smanjene kod veterana s PTSP-om u usporedbi s kontrolnim ispitanicima te da će to smanjenje biti slično onome u ispitanika s blagim spoznajnim poremećajem i Alzheimerovom bolesti.
Rezultati provedenog istraživanja su po prvi puta pokazali da postoji povezanost između snižene koncentracije proteina BDNF u plazmi i propadanja kognitivnih funkcija kod veterana s PTSP-om. Konkretno, rezultati su potvrdili da je koncentracija proteina BDNF u plazmi značajno niža kod veterana s PTSP-om u usporedbi sa zdravim ispitanicima iste dobi, te da su veterani s PTSP-om, iako mlađi od ispitanika s blagim spoznajnim poremećajem, imali sličnu razinu proteina BDNF na periferiji i slično kognitivno pogoršanje kao osobe s blagim spoznajnim poremećajem i Alzheimerovom bolesti.
Podatci upućuju da veterane s PTSP-om treba detaljno pratiti, posebice njihove kognitivne funkcije, a određivanje koncentracije BDNF-a u plazmi moglo bi omogućiti rano otkrivanje i predviđanje kognitivnog pogoršanja kod bolesnika s PTSP-om i promicati terapijske intervencije koje bi mogle dovesti do normalizacije razine proteina BDNF te, posljedično, do poboljšanja kognitivnih funkcija. Moguće terapijske intervencije uključivale bi lijekove kao što su memantin i donepezil koji se koriste u liječenju demencije, ali i tjelovježbu, dijetu, povećanu tjelesnu aktivnost, intelektualnu stimulaciju i jogu, te intervencije čiji je cilj povećati razinu BDNF-a i usporiti kognitivno propadanje.
Objavljeni znanstveni rad, na kojem su autorice jednakog doprinosa Sandra Domitrović Spudić, dr. med., specijalistica psihijatrije u Općoj bolnici Karlovac i dr. sc. Matea Nikolac Perković, znanstvena suradnica IRB-a, dok je dopisni autor prof. dr. sc. Nela Pivac, rezultat je dugogodišnje suradnje s Klinikom za psihijatriju Vrapče.
Istraživanje je uključilo dio rezultata doktorskih radova Domitrović Spudić. dr. med. pod mentorstvom mentorice prof. dr. sc. Suzana Uzun i prof. dr. sc. Nele Pivac, te dr. sc. Nikolac Perković pod mentorstvom prof. dr. sc. Nele Pivac. Istraživanje je provedeno uz parcijalnu financijsku potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (potpora br. 1452H05, ‘Uloga BDNF-a u kognitivnim promjenama kod PTSP-a – moguća primjena u prevenciji i liječenju ovih simptoma, voditeljica prof. dr. sc. Nela Pivac) i Hrvatske zaklade za znanost (projekt br. IP-2019-04-6100, “Terapijski potencijal neurosteroida i neurotrofina u demenciji”, voditeljica izv. prof. dr. sc. Dubravka Švob Štrac).
Izvor: IRB
