Ljudski um moćan je alat koji ponekad učini nešto za što smo mislili da je nemoguće. Ako mu se pruži prilika, čak može iscijeliti fizičke simptome unatoč tome što ne primate stvarni tretman. Ovo zovemo placebo učinak i on se već tisućljećima uspješno koristi, iako u prošlosti nije bio dobro objašnjen i nije nosio ovaj naziv.
Što je placebo efekt?
Danas je znanost uspjela razotkriti o kakvom se mehanizmu zapravo radi i utvrđena je učinkovitost placebo učinka u liječenju osobe. Naime, placebo efekt više je od jednostavnog pozitivnog razmišljanja ili pukog vjerovanja u nešto, već se zaista radi o efektu gdje vaš mozak i tijelo rade zajedno kako bi olakšali vaše tegobe. U nastavku ćete naučiti nešto više o mehanizmu.
Naravno, placebo efekt ne može izliječiti vaš dijabetes ili smanjiti tumor te postoji granica njegova djelovanja. Nikako ne treba vjerovati da je svemoguć i da može zamijeniti modernu medicinu koja je nastala s razlogom. On može imati učinak samo na simptome koje stvara mozak. Primjerice, osoba će manje osjećati bol ili neće više osjećati trnce. Dakle, on nije lijek, no pomaže nam da se osjećamo bolje. Upravo zbog toga najčešće ga povezujemo s nesanicom, umorom, mučninom.
Donosimo dvadeset činjenica koje trebate znati o placebo efektu i njegovim učincima. Nakon ovog članka, napokon ćete razumjeti o čemu se zapravo radi.
20 činjenica koje trebate znati o Placebo efektu
1. Placebo je svaka nedjelotvorna tvar, postupak ili zahvat koji nema specifičan učinak na liječenje stanja zbog kojeg se primjenjuje. Ipak, placebo efekt pozitivno djeluje na umanjenje simptoma, a ovu pojavu zovemo placebo efekt. Dakle, ovaj tretman nema farmakološku učinkovitost, ali ima psihološku učinkovitost. Najjednostavniji primjer placebo učinka jest uzimanje šećerne pilule bez ikakvih aktivnih sastojaka koje rezultira u umanjenju simptoma osobe. Ovo posebno dobro funkcionira kod djece.
2. Placebo na latinskom dolazi od riječi „placere“ iliti „placebo“ koja u direktnom prijevodu znači ugoditi. Dakle, placebo efekt rezultira u zadovoljavajućem efektu s pozitivnim učinkom na osobu.
3. Placebo efekt je jači što je tableta uvjerljivija. Dakle, što je placebo vizualno sličniji pravim pilulama, to će učinak biti djelotvorniji. Zbog toga mnogo parametra utječe na placebo učinak: boja, veličina, oblik tablete, njihova cijena, da li se radi o injekciji ili možda čak operativnom zahvatu. Sve ovo utječe na krajnji ishod i zbog toga se u istraživanjima uvijek garantira da će placebo pilula izgledati apsolutno isto kao i pilula sa stvarnim učinkom.
4. Jedan od načina djelovanja placebo efekta jest promjena percepcije. Osoba nesvjesno promijeni tumačenje svojih simptoma jer očekuje da će se osjećati bolje. Tako primjerice bol koju je prije percipirala kao oštru, sada percipira kao neugodne trnce. Bitno je da i u placebo tretmanu budemo u kontaktu s liječnikom koji će moći protumačiti sve promjene.
5. Placebo smanjuje tjeskobu u osoba koje ga uzimaju. Ovo se događa jer postoji određeno očekivanje da će unesen lijek pomoći u njihovom stanju, a tjeskoba je jedan od tjelesnih poremećaja koji nastaje i nestaje u mozgu. Manje stresa rezultira u manjoj proizvodnji određenih hormona, primjerice adrenalina i kortizola, što direktno utječe na naše fizičko stanje.
6. Osobe koje imaju dobar odnos sa svojim liječnikom, odnosno postoji obostrano povjerenje, bolje će reagirati na placebo. Dakle, veća je vjerojatnost da će lažne pilule djelovati na ove osobe ako pacijent ima pozitivnu sliku o svojem liječniku i vjeruje da će tretman koji mu liječnik daje zaista pomoći.
7. Placebo može potaknuti naš mozak da stvara razne kemikalije koje djeluju na naše tijelo kao prirodan lijek. Tako se u borbi protiv bolova mogu početi izlučivati endorfini unatoč tome što nismo unijeli nešto što će zaista pokrenuti njihovo izlučivanje fizički.
8. Osobe koje su općenito u životu skeptici puno lošije reagiraju na placebo, iako ne znaju da su unijeli lažnu tabletu. Dakle, potreban je pozitivan stav osobe kako bi placebo bio učinkovit. Zbog toga placebo ponekad funkcionira bolje kod ljudi koji nisu kronični bolesnici jer su kronični bolesnici često uvjereni da njihova stanja više nisu izlječiva.
9. Placebo se već dugo vremena koristi u raznim kliničkim ispitivanjima i bitan je tijekom istraživanja i razvitka novih lijekova. Učinkovitost lijeka testira se tako da dio ljudi u kliničkom ispitivanju dobije stvaran lijek, a dio njih placebo (ta skupina ljudi je takozvana „kontrolna skupina“). Tu se najčešće radi o tableti od šećera. Ispitanici obično ne znaju da su podijeljene i placebo tablete, a ni istraživači ne smiju znati tko je dobio što. Ovo zovemo takozvanim „dvostruko slijepim studijama“.
10. Ako je uočen placebo efekt, to ne znači da je osoba bila umišljeni bolesnik. Stanje uma igra veliku ulogu u tijeku bolesti i smanjenje stresa može pridonijeti pozitivnom ishodu na temelju hormonalnih promjena i smanjenju upale u tijelu.
11. Istraživanja ukazuju na to da između 35 i 40 posto osoba s depresijom, anksioznošću, astmom i povišenim krvnim tlakom pozitivno odgovara na placebo učinak. Otprilike 20% njih osjećaju znatno smanjenje simptoma, posebice oni sa psihičkim bolestima jer su one pod velikim utjecajem našeg uma. O tome je više pisao Johann Hari u svojoj knjizi Lost Connections, gdje je imao priliku razgovarati s mnogim stručnjacima diljem svijeta.
12. Nocebo efekt često je spominjan u kontekstu placebo efekta. Naime, ovaj efekt podrazumijeva nastanak negativnih simptoma (bol, mučnina) nakon uzimanja placeba. Ono što se događa jest da osoba zapravo očekuje neke nuspojave od lijeka kojeg uzima i to se zaista događa, unatoč tome što osoba uopće nije primila lijek. Dakle, placebo u nekim slučajevima može biti dvosjekli mač, ali je opet dokaz kako ljudska psiha igra veliku ulogu u zdravlju.
13. Ljudi nisu jedini organizmi koji pozitivno odgovaraju na placebo. Naime, istraživanja su pokazala da i drugi visoko razvijeni organizmi pokazuju placebo efekt. Najznačajnija je bila studija koja je pokazala učinak placeba na liječenje epilepsije kod pasa. Čini se da vrste koje su nam relativno slične što se tiče hormonalnih mehanizama reagiraju na placebo kao i mi.
14. Placebo efekt postoji čak i kada osobe znaju da im je dana lažna tableta. Ovo zovemo „otvorenim placebom“. Dugo se vremena vjerovalo da osobe ne smiju znati kako uzimaju placebo, no novo istraživanje pokazuje da nije potrebno sakrivati placebo da bi učinak bio pozitivan. Ipak, ne znamo dosta o razlici u djelotvornosti ova dva pristupa pa je sigurnije osobi prešutjeti da uzima placebo i to je ono što većina znanstvenika i dalje radi kako bi pravilno promatrali placebo efekt.
15. Prvi zabilježeni placebo upotrebljen je već u 18. stoljeću kada je britanski liječnik prodavao skupe metalne šipke za koje je tvrdio da „izvlače“ bolesti iz tijela. Ove šipke ubrzo su postale popularne zbog njihova pozitivna učinka, no par godina kasnije drugi engleski liječnik pokazao je da se isti učinak dobiva i „tretmanom“ drvenom šipkom i da se, dakle, radi o placebu. Radilo se o velikoj kontroverzi koja je pokrenula lavinu sličnih razmišljanja kod drugih doktora.
16. Placebo učinak pokazao se djelotvornim čak i na plodnost. Naime, napravljena je studija gdje se polovici žena s policističnim jajnicima dao placebo, a drugoj polovici lijekovi za neplodnost. Rezultat je bio vrlo sličan u oba slučaja. Od žena koje su dobile placebo, pet ih je zatrudnjelo, a od žena koje su uzimale lijekove, zatrudnjelo ih je sedam. Vjeruje se da je razlog za učinkovitost veliko smanjenje stresa kod žena koje su vjerovale da će im lijek pomoći zatrudnjeti. Stres je direktno povezan s ovulacijom i hormonalnim zdravljem.
17. Cijena tretmana utječe na njegov učinak. Naime, utvrđeno je da osobe koje plate više za svoj placebo pokazuju veće smanjenje simptoma. Dakle, postojalo je veće očekivanje kod osoba koje su primale „skupi“ placebo, nego kod onih koji su uzimali „jeftini“ placebo što je rezultiralo različitim rezultatima. Svi mi imamo neka očekivanja što se tiče toga koliko nešto mora koštati da bi bilo djelotvorno.
18. Postoje i takozvane placebo operacije. Osoba je pod anestezijom i liječnici je otvore i pretvaraju se da rade istu operaciju. U Finskoj izvođena je jedna ovakva studija kod osoba s potrganim hrskavicama, i rezultat je bio da su se oba pacijenta oporavila. Naravno, ovo su prilično radikalne metode s kojima se neće složiti baš svaki liječnik i istraživač pa se zbog toga placebo efekt najviše promatra na lijekovima.
19. Boja placebo tableta utječe na njihov učinak. Naime, istraživači su primijetili da su žute tablete najučinkovitije u liječenju depresije, a crvene tablete imaju najlošije rezultate zbog njihove povezanosti s negativnim osjećajima – crvena je, naime, boja upozorenja i opasnosti. Zelene pilule ublažuju tjeskobu, a bijele tablete su se pokazale kao sigurna opcija zbog manjka boje.
20. Dokazano je da uzimanje placebo tableta većeg polumjera, kao i uzimanje dvije ili više tablete dnevno, daje učinkovitije rezultate jer bolesnik nesvjesno povezuje veličinu tableta i njihovu količinu s njihovom učinkovitošću.
Placebo i etičke nedoumice
Liječnici smatraju da uporaba placeba bez pacijentovog znanja negativno utječe na njihov odnos. Ovo može rezultirati u tome da pacijent više nema povjerenja u liječnika te da je sav trud koji je prethodno unesen u taj odnos zapravo izgubljen. Smatra se da liječnici mogu koristiti placebo za dijagnozu ili za liječenje samo ako je pacijent ovog svjestan i daje svoj pristanak. Ipak, liječnik neće pacijentu reći točno kada započinje s placebo terapijom pa će korist samog tretmana tako biti veća za pacijenta.
Ako placebo ne funkcionira, uklanja se što prije kako se ne bi miješali učinci placeba i drugih terapija. S druge strane, ako funkcionira, tu ulazimo u moralnu raspravu o tome treba li liječnik podijeliti s pacijentom da se radi o placebu i hoće li placebo tako postati manje efikasan.
