Indijanci su proširili životinje po Zapadu prije nego što su Europljani stigli u regiju, pokazuju arheološki dokazi i znanje domorodaca.
Priču o konjima u Sjevernoj Americi, koja je ispričana u nekoliko pisanih povijesti, treba ažurirati, prema studiji objavljenoj u časopisu Science. Nakon ispitivanja arheoloških ostataka konja, istraživači sugeriraju da su domorodački narodi proširili životinje američkim zapadom do prve polovice 1600-ih — prije nego što su naišli na Europljane.
Nalazi su u skladu s usmenim pričama domorodačkih skupina, koje govore o interakcijama s konjima prije dolaska kolonizatora u njihove domovine. U međuvremenu, pisani europski tekstovi iz 1700-ih i 1800-ih tvrdili su da su se konji proširili ovim područjem tek nakon pobune Puebla 1680., indijanskog ustanka koji je privremeno protjerao španjolske kolonizatore iz većeg dijela modernog Novog Meksika.
Više od 80 znanstvenika i znanstvenika koautori su rada, uključujući stručnjake iz nacija Pueblo, Pawnee, Komanči i Lakota, prema članku dvojice autora objavljenom u The Conversation.
“Uvijek smo znali i govorili da smo naišli na konje prije nego što smo naišli na Španjolce,” Jimmy Arterberry, koautor rada i povjesničar Komanča, rekao je Christini Larson iz Associated Pressa (AP).
Konji su evoluirali u Americi prije otprilike četiri milijuna godina, ali prije otprilike 10.000 godina uglavnom su nestali iz fosilnih zapisa, piše u članku na portalu The Conversation. Španjolski doseljenici su vjerojatno prvi donijeli konje natrag u Ameriku 1519., kada je Hernán Cortés stigao na kontinent u Meksiko. Prema novom istraživanju, domorodački narodi su zatim prevozili konje na sjever duž trgovačkih mreža.
Kako bi pratili kada su se životinje proširile, istraživači su radiokarbonski datirali i analizirali DNK ostataka više od dvadesetak konja pronađenih diljem zapadnog dijela SAD-a. Ostaci su bili pohranjeni u arheološkim zbirkama diljem zemlje.
Tri konja, s ostacima iz Wyominga, Kansasa i Novog Meksika, datiraju iz vremena prije pobune Puebla. I umjesto da samo lutaju krajolikom, čini se da su konji bili dio indijanske kulture. Oštećenje zuba na jednom konju i koštane izrasline na lubanji drugog sugeriraju da su ljudi stavili uzde životinjama, piše Science News. Pojedini kemijski elementi u zubima životinja signalizirali su da su jeli kukuruz, autohtoni usjev američkih domorodaca. A drugi konj je imao zaliječenu frakturu lica, što znači da mu je možda bila pružena veterinarska pomoć, piše Live Science.
Istraživači su usporedili DNK drevnih konja s onom modernih konja i otkrili da stoljećima stari kopitari uglavnom imaju španjolsko podrijetlo. Zajedno, nalazi upućuju na to da su se konji proširili “od španjolskih naselja na američkom jugozapadu do sjevernih Stjenjaka i središnjih Velikih ravnica do prve polovice 17. stoljeća”, navodi se u radu.
Istraživanje “pruža uzbudljive nove dokaze” koji “jasno pokazuju da su se konji raširili društvenim mrežama urođenika u Sjevernoj Americi”, kaže Nicole Mathwich, arheologinja s Državnog sveučilišta San Diego.
Nalazi također naglašavaju važnost domorodačkih usmenih predaja u razumijevanju povijesti, kaže za AP koautorica Yvette Running Horse Collin, evolucijska genetičarka u Centru za antropobiologiju i genomiku u Toulouseu u Francuskoj i članica Oglala Lakota nacije.
“Naše su kulture toliko dugo bile krivo predstavljane”, rekla je za publikaciju. “Prečesto se povijest priča oko nas, bez nas.”
