Svake dvije godine neprofitna organizacija World Monuments Fund objavljuje popis kulturnih lokaliteta koji su najviše ugroženi zbog prijetnji poput ratova ili klimatskih promjena. Na tom se popisu obično nalaze povijesni hramovi, groblja i četvrti, no ove godine iznenađujuće se među njima našao i Mjesec.
„Mjesec nam djeluje tako daleko izvan našeg dosega,” izjavila je Bénédicte de Montlaur, predsjednica i izvršna direktorica organizacije, za New York Times. „Ali kako ljudi sve više odlaze u svemir, smatramo da je pravo vrijeme da se organiziramo.”
U srijedu, istoga dana kad je objavljen izvještaj 2025 World Monuments Watch, iz svemirskog centra Kennedy na Floridi lansirana je SpaceX raketa koja je prema Mjesecu poslala dva privatna robotska landera.
Planovi za ljudsku prisutnost na Mjesecu sve su ambiciozniji. NASA planira povratak ljudi na Mjesec tijekom ovog desetljeća kroz misije Artemis, s ciljem izgradnje trajne baze koja bi poslužila za pripremu budućih misija na Mars. Sjedinjene Države nisu jedine s ovakvim planovima; i druge zemlje razvijaju vlastite lunarne projekte.
Mjesec se također suočava s prijetnjama poput rastučih količina svemirskog otpada u njegovoj blizini te s razvojem svemirskog turizma. Zagovornici očuvanja ljudske baštine na Mjesecu upozoravaju na potencijalne štete koje bi budući turisti mogli nanijeti povijesnim mjestima ili koje bi robotske letjelice mogle izazvati prilikom slijetanja.
Posebno je ugroženo više od 90 lokacija na površini Mjeseca koje svjedoče o nekim od „najizvanrednijih postignuća ljudske hrabrosti i domišljatosti,” navodi World Monuments Fund.
Jedno od tih mjesta je Tranquility Base, lokacija prvog čovjekovog koraka na Mjesecu tijekom misije Apollo 11 u srpnju 1969. godine. Tamo je ostavljeno 106 artefakata, uključujući otisak čizme Neila Armstronga i dio lunarnog modula.
„Ove lokacije predstavljaju iznimna znanstvena i inženjerska dostignuća koja se temelje na tisućljećima astronomskih istraživanja te i dalje pružaju nove spoznaje,” naglašava organizacija.
„Ova mjesta također obilježavaju trenutke koji su probudili kolektivnu maštu i potaknuli osjećaj globalnog čuda i zajedničkog postignuća,” dodaje se u izvještaju.
Zaštita Mjeseca bit će izazov, budući da ne pripada niti jednoj državi ili vladi. Ipak, stručnjaci vjeruju da je međunarodna suradnja moguća.
„Postoje neki presedani, a najzanimljiviji je Antarktika, gdje su spomenici poput Shackletonove kolibe nominirani za zaštitu,” izjavila je de Montlaur za London Times. „Na Antarktici postoji sporazum koji prepoznaje i štiti baštinu.”
Pedest i dvije države, uključujući Sjedinjene Države, već su potpisale Artemis Accords—neobvezujući sporazum koji definira najbolje prakse za istraživanje Mjeseca, Marsa, kometa i asteroida. Iako ovi sporazumi predviđaju zaštitu „zajedničke baštine svemira,” još uvijek nedostaju konkretne smjernice kako bi se to provelo.
Osim Mjeseca, ovogodišnji popis sadrži još 24 lokaliteta ugroženih različitim prijetnjama. Na primjer, lokacije na svahilskoj obali istočne Afrike suočene su s prijetnjama poput oluja i podizanja razine mora.
„Ova regija suočava se s ozbiljnim prijetnjama, poput morskih oluja i porasta razine mora,” rekla je de Montlaur za Art Newspaper.
Povijesni svjetionici u američkoj saveznoj državi Maine, neki stariji od 200 godina, također su suočeni s prijetnjama zbog sve intenzivnijih zimskih oluja i rasta razine mora.
„Sada se suočavaju s razinom prijetnji koja prije nije bila predviđena,” izjavio je Ford Reiche, čija zaklada Presumpscot Foundation upravlja s dva svjetionika.
Ljudski sukobi također pustoše kulturne spomenike. Na primjer, „Kuća učitelja” u Kijevu, gdje se prvi put sastao ukrajinski parlament nakon proglašenja neovisnosti 1918. godine, oštećena je u ruskom raketnom napadu u listopadu 2022. Svjetski fond za spomenike podržava napore za obnovu te zgrade kao simbola „otpornosti i trajnog identiteta tijekom sukoba.”
Na popisu se našla i Gaza, gdje je većina područja uništena izraelskim vojnim napadima nakon 7. listopada 2023., kada su Hamasovi militanti izveli invaziju južnog Izraela. Crkva svetog Porfirija u Gazi, koja je treća najstarija crkva na svijetu i važan vjerski centar za malobrojne kršćane u regiji, također je pretrpjela oštećenja. U srijedu je postignut prekid vatre između Izraela i Hamasa.
„Kao što znamo, Bliski istok je kolijevka civilizacije,” rekla je de Montlaur za NPR. „U Gazi imate primjere različitih zajednica i njihove baštine koja tamo postoji već stoljećima.”
Znanstveni značaj artefakata na Mjesecu
Artefakti na Mjesecu predstavljaju neprocjenjiv izvor znanstvenih podataka i svjedočanstvo o ključnim trenucima ljudske povijesti. Ostavština poput otisaka čizama astronauta, dijelova letjelica i ostalih predmeta s misija Apollo pruža jedinstvenu priliku za proučavanje povijesti svemirskih istraživanja, ali i uvjeta na površini Mjeseca.
Jedinstveno očuvanje u lunarnim uvjetima jedan je od glavnih razloga zašto su ovi artefakti od znanstvenog značaja. Na Mjesecu nema atmosfere, vode ili mikroorganizama koji bi uzrokovali propadanje, što omogućava da predmeti ostanu gotovo netaknuti i služe kao vrijemeplov u trenutke prvih ljudskih koraka u svemiru.
Primjerice, Tranquility Base, gdje je sletjela misija Apollo 11, sadrži 106 artefakata, uključujući poznati otisak čizme Neila Armstronga i dio lunarnog modula. Ovi artefakti svjedoče o nevjerojatnim inženjerskim dostignućima 20. stoljeća i o tome kako su ljudi, uz ograničene resurse, uspjeli dosegnuti površinu drugog nebeskog tijela.
Za znanstvenike, ovi objekti nude priliku za proučavanje utjecaja lunarnog okoliša na materijale. Izlaganje ekstremnim temperaturama, radijaciji i mikrometeoridima daje uvid u dugoročne učinke svemirskih uvjeta na umjetno izrađene materijale. Ovo znanje može pomoći u razvoju novih tehnologija za buduće misije na Mjesecu i Marsu.
Kulturni i povijesni značaj ovih artefakata također se ne smije zanemariti. Oni simboliziraju ljudsku hrabrost, inovaciju i znatiželju, vrijednosti koje inspiriraju buduće generacije znanstvenika i istraživača.
Uništenje ili oštećenje ovih artefakata, bilo zbog novih svemirskih misija, svemirskog otpada ili turizma, značilo bi gubitak za znanstvenu zajednicu i čovječanstvo u cjelini. Stoga je ključno razviti međunarodne sporazume i strategije kako bi se osigurala zaštita ove iznimne lunarne baštine, koja ne pripada samo jednoj naciji, već cijelom svijetu.
Artefakti na Mjesecu nisu samo povijesni podsjetnik, već i ključ za razumijevanje kako graditi budućnost u svemiru.
Svemirski turizam: prijetnja ili prilika?
Svemirski turizam, iako fascinantna i sve popularnija ideja, nosi sa sobom značajne izazove i potencijalne rizike, posebno kada je riječ o očuvanju svemirske baštine. No, istovremeno pruža i prilike za razvoj tehnologije, edukaciju i globalnu suradnju.
Prijetnje svemirskog turizma
Jedna od glavnih zabrinutosti povezanih sa svemirskim turizmom jest mogućnost oštećenja povijesnih lokaliteta na Mjesecu, poput Tranquility Base, gdje su astronauti Apolla 11 prvi put kročili na Mjesec. Nepažljivi turisti ili neadekvatno planirane komercijalne misije mogli bi uništiti artefakte koji su neprocjenjivi za znanstvenike i povjesničare.
Osim toga, svemirski turizam može pridonijeti stvaranju dodatnog svemirskog otpada, čime se povećava rizik od sudara s postojećim satelitima, letjelicama i čak površinom Mjeseca. Ovaj otpad mogao bi uzrokovati nenamjerne štete na povijesnim lokacijama prilikom budućih lunarnih slijetanja.
— također otvara pitanje etičke odgovornosti i pravne regulative. Budući da Mjesec ne pripada niti jednoj državi, postavlja se pitanje tko je odgovoran za očuvanje njegovih povijesnih lokaliteta i kako osigurati da turističke aktivnosti ne ugroze njegov okoliš.
Prilike koje donosi svemirski turizam
Unatoč prijetnjama, svemirski turizam može biti i prilika za podizanje svijesti o važnosti očuvanja svemirske baštine. Komercijalni letovi mogli bi financirati znanstvene projekte i konzervatorske napore, čime bi se osigurala dugoročna zaštita povijesnih lokaliteta.
Također, svemirski turizam može inspirirati nove generacije znanstvenika, inženjera i istraživača, pružajući ljudima iz cijelog svijeta priliku da sudjeluju u svemirskom istraživanju, makar kao promatrači. Edukacija o važnosti očuvanja svemira mogla bi postati ključni dio ovih putovanja.
Osim toga, razvoj naprednih tehnologija za siguran transport ljudi u svemir može donijeti koristi i na Zemlji, kroz inovacije u materijalima, sustavima za održavanje života i obnovljive izvore energije.
Ravnoteža između očuvanja i istraživanja
Kako bi svemirski turizam bio održiv, nužno je uspostaviti međunarodne smjernice i zakone koji će regulirati aktivnosti turista i zaštititi svemirsku baštinu. Primjerice, zone poput Tranquility Base mogle bi postati zaštićena područja s ograničenim pristupom, dok bi turistima bio omogućen virtualni obilazak kroz napredne tehnologije, umjesto izravnog posjeta.
Zaključno, svemirski turizam predstavlja dvosjekli mač—priliku za tehnološki i kulturni napredak, ali i prijetnju za očuvanje neprocjenjive baštine. Ključno je da se već sada poduzmu koraci kako bi se postigla ravnoteža između istraživanja i očuvanja, osiguravajući da Mjesec ostane naslijeđe svih nas.
