U današnjem sve više urbanom svijetu svjetla su na mnogim mjestima neprestano upaljena i prema izvještaju objavljenom na Internetu 16. rujna u publikaciji Cell Pressa Current Biology, to ima realni utjecaj na parenje šumskih vrsta ptica pjevica.
“U usporedbi s kemijskim zagađenjem i zagađenjem bukom, zagađenje svjetlom je suptilnije i njegovi učinci možda nisu dobili svu pažnju koju zaslužuju” kaže Bart Kempenaers iz Instituta za ornitologiju Max Planck iz Njemačke. “Naša otkrića jasno pokazuju da svjetlosno zagađenje utječe na vremensku regulaciju ponašanja vezanog uz razmnožavanje, s nepoznatim posljedicama za populacije ptica.” Istraživači su istražili učinke umjetnog noćnog osvjetljenja na pjevanje u zoru kod pet najčešćih šumskih ptica pjevica. Kod četiri od tih pet vrsta ptica, mužjaci koji žive blizu uličnih svjetiljki počinju pjevati znatno ranije ujutro od mužjaka u drugim dijelovima šume.
Daljnje proučavanje učinaka ovakvog bihevioralnog pomaka kod plavih sjenica temeljeno na usporedbi njihovih reproduktivnih ponašanja sa i bez uličnih svjetala u sedmogodišnjem razdoblju pokazalo je realne posljedice. Ženke koje su živjeli u blizini ulične rasvjete polagale su svoja jaja u prosjeku dan i pol ranije. I mužjaci u blizini ulične rasvjete na rubovima šume bili su uspješniji u privlačenju “dodatnih” partnerica, što znači da su češće dobivali potomke s ženkama koje nisu bile njihove primarne socijalne partnerice. To možda zvuči kao bonus za te mužjake, no Kempenaers kaže da ne znači da je to dobro za vrstu, a čak možda nije ni dobro za mužjake o kojima se radi.
“Ranije pjevanje ujutro moglo bi doći na naplatu mužjacima” kaže, primjećujući da zbog toga manje spavaju i postaju lakši plijen grabežljivcima. “Kao drugo, za ženke se smatra da se uključuju u odnose izvan para s visoko kvalitetnim plodnim mužjacima kako bi povećale kvalitetu svojih potomaka. Ove ženke mogle bi koristiti rano pjevanje kao znak za kvalitetu mužjaka. Svjetlosno zagađenje može omesti tu vezu između znaka – ranog pjevanja – i kvalitete mužjaka pa će te ženke završiti s potomcima začetim s mužjacima slabije kvalitete. Ovakve štete će biti teško izmjeriti.”
Kempenaers kaže da su prethodne studije pokazale da umjetno noćno osvjetljenje može uzrokovati migraciju ptica noću. Primjerice, mnoge ptice stradaju kad se zalete u osvijetljene tornjeve. No ostali učinci svjetlosnog zagađenja također nisu dobro dokumentirani.
“Sumnjam da će učinci razmnožavanja biti vrlo općeniti i da neće biti ograničeni samo na ptice” kaže. “Učinak očinstva izvan para mogao bi biti jedinstven plavim sjenicama ili onim vrstama čije ženke koriste pjev u zoru kao znak. Premalo o tome znamo kod drugih ptica.”
Kempenaers razmišlja da učinci noćnog osvjetljenja na vrijeme razmnožavanja mogu postati jači ako ptice i ostale životinje reagiraju i na povećavanje proljetnih temperatura. No, kaže, posljedice takve promjene na ptice konačno će ovisiti o tome dolazi li zbog njih neslaganje između razmnožavanja i najveće dostupnosti hrane.
Možda postoji nada za rješenjem. Kempenaers kaže da postoje tvrtke koje rade na razvitku svjetiljki sa smanjenim utjecajem na okoliš, a istraživači u Nizozemskoj i Njemačkoj počinju testirati ta alternativna rješenja. Istraživači koji su radili na ovoj studiji su Bart Kempenaers, Pernilla Borgstrom, Peter Loes, Emmi Schlicht i Mihai Valcu sa Odsjeka bihevioralne ekologije i evolucijske genetike na Institutu za ornitologiju Max Planck u Seewiesenu u Njemačkoj.
