Kako se zima pomalo, ali sigurno pojavljuje na sjevernoj hemisferi, stabla počinju gubiti svoje lišće i temperature neprestano padaju. Mislite da je hladno? U najhladnijem mjestu u svemiru temperatura je -272 stupnja. To su otkrili Čileanski astronomi.
Najhladnije mjesto u poznatom svemiru se nalazi u konstelaciji Strijelca i zove se Boomerang. Riječ je o dijelu svemira koji je udaljen od zemlje 5000 svjetlosnih godina.
Koristeći razne instrumente, astronomi su bolje promotrili ovaj zamrzavajući oblak plina i prašine kako bi saznali više o njegovim frigidnim svojstvima.
Maglu Boomerang prije su snimili i zemaljski teleskopi i svemirski teleskop Hubble, a pojavljuje se na vidljivom svjetlu u obliku leptir mašne (ili dva suprotstavljena bumeranga koji se preklapaju). No, nova zapažanja korištenja ALMA mogućnosti visoke rezolucije otkrila su njegov pravi oblik.
“Ono što se činilo kao oblik bumeranga, gledano s optičkih teleskopa sa Zemlje, zapravo je puno šira struktura koja se brzo širi u svemir” – rekla je Raghvendra Sahai, istraživačica i glavni znanstvenik u NASA-inom laboratoriju.
Pa zašto je ova maglica tako nevjerojatno hladna? Zapravo što više raste, sve se više hladi, otkrili su astronomi. Kako se zvijezdi, koja je poput sunca, u njenom središtu bliži kraju života, maglu proširuje brzo iscrpljujući plin. To širenje stvara efekt hlađenja – slično kao širenje plina u hladnjacima pomaže da vam se sladoled ne otopi.
Plin iz ove maglice putuje brzinom od 500.000 km na sat (310.000 mph).
“Važno je razumjeti kako zvijezde umiru i postaju planetarne maglice”, rekao je Sahai. “Upotrebom ALMA-e bili smo prilično doslovno i figurativno sposobni baciti novu svjetlost na kraj života zvijezde nalik suncu.” Maglica Boomerang nalazi se na 5000 svjetlosnih godina od Zemlje unutar naše galaksije Mliječni Put.
Zajednički opservatorij ALMA (JAO) suradnja je Europskog južnog opservatorija (ESO), Nacionalnog opservatorija za radio astronomiju (NRAO) i Nacionalnog astronomskog opservatorija Japana (NAOJ).
ALMA će raditi kao interferometar, koji se prostire na 16 kilometara visoravni Chajnantor u pustinji Atacama, u Čileu.
ALMA je sustav koji je osjetljiv na milimetarske i submilimetarske valne duljine, između infracrvenog svjetla i radio valova u elektromagnetskom spektru, raspon koji će pomoći astronomima da skinu veo s udaljenih predmeta u Kozmosu.
Za izgradnju ALMA-e Sjeverna Amerika isporučila je 25 antena od 12 metara, a Istočna Azija 16 (četiri 12-metarske i dvanaest 7-metarskih).
“Ovo je važna prekretnica za opservatorij ALMA, jer omogućuje astronomima u Europi i drugdje da koriste kompletni ALMA teleskop, sa svojim punim senzibilitetom i sabirnim prostorom”, rekao je Wolfgang Wild, voditelj europskog ALMA projekta.
