Školskom uspjehu u velikoj mjeri pridonose društvene i emocionalne vještine.
To je pokazala analiza školskih rezultata učenika koji su polazili različite školske programe namijenjene usavršavanju socijalnih i emocionalnih vještina. Uočeno je da takvi programi koriste uklapanju učenika u školska pravila, te u mnogim slučajevima potiču školsku uspješnost. Studija je objavljena u časopisu Child Development u dvobroju za siječanj/veljaču ove godine. Istraživanje su zajednički proveli članovi dvaju sveučilišta Loyola i Illinois iz Čikaga.
U prvu veliku meta-analizu školskih programa namijenjenih razvoju socijalnih i emocionalnih vještina učenika, istraživači su uključili 213 programa opće namjene. Njih je pratilo više od 270.000 učenika uzrasta od osnovne do srednje škole. Programi su se odvijali u učionici pod vodstvom nastavnika škole, ili gostujućeg stručnjaka, često znanstvenika s nekog od sveučilišta. Dio programa je bio zamišljen obuhvatnije, pa je nastava u učionici bila nadopunjena dodatnim programima u školi ili u obitelji. Cilj svih ovih programa je bio isti, nadograditi emocionalne i socijalne vještine učenika, naučiti ih da prepoznaju i upravljaju vlastitim emocijama, uspostavljaju i održavanju dobre odnose s drugim osobama, postavljaju i ostvaruju pozitivne ciljeve, donose odgovorne odluke i konstruktivno rješavaju probleme proizašle iz međuljudskih odnosa.
Usporedbom učenika koji nisu prošli program usavršavanja socijalnih i emotivnih vještina (kontrolna skupina), s učenicima koji su sudjelovali u njima uočena je značajna razlika. Polaznici programa su pokazivali veću obazrivost u odnosu prema drugima i primjerenije društveno ponašanje u odnosu na školarce koji nisu bili uključeni u program. Uz to, u polaznika programa je uočeno manje emocionalnih poteškoća. U studijama koje su ispitale školska postignuća polaznika programa, pokazano je da su obuhvaćeni učenici postizali bolje rezultate na testovima znanja. Program se pokazao jednako korisnim za đake svih uzrasta, etničkih skupina, polaznike gradskih, prigradskih, ili seoskih škola ističu istraživači. Rezultati su bili još bolji kada je programe vodilo dodatno osposobljeno školsko osoblje. “Provedeno istraživanje naglašava da su dobro planirani i stručno vođeni programi usavršavanja socijalnih i emocionalnih vještina korisni u standardnoj obrazovnoj praksi”, navodi vodeći autor studije Joseph A. Durlak, profesor psihologije na sveučilištu Loyola u Chicagu. “Takvi programi poboljšavaju kako školska postignuća mladih, tako i njihovu svakodnevicu, ali i život u budućnosti.”
Izvor: Society for Research in Child Development
