Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Astrofizika

Stephen Hawking: Raj je bajka za ljude koji se boje smrti

Slavni fizičar Stephen Hawking, autor mnogih popularnoznanstvenih bestselera, ovoga je vikenda ustvrdio da je vjerovanje u raj ili zagrobni život bajka za ljude koji se boje smrti.

U svojem intervjuu za Guardian najpoznatiji znanstvenik današnjice odbacio je religioznu utjehu rekavši da nakon zaustavljanja funkcija mozga više nema ničega.

Hawking bi danas u sklopu konferencije Google Zeitgeist u Londonu trebao održati predavanje na temu `Zašto smo ovdje?`, a tim povodom je prošli tjedan pristao odgovoriti na pet pitanja urednika i čitatelja britanskog lista.

Hawking, kojemu je u 21. godini života dijagnosticirana bolest motoričkog živčanog sustava i prognozirana skora smrt, kaže da je zahvaljujući svome stanju naučio više uživati u životu.

`Posljednjih 49 godina proživio sam s prognozama da bih mogao prerano umrijeti. Ne bojim se smrti, no isto tako mi se ne žuri umrijeti. Ima puno toga što još želim učiniti`, rekao je. `Mozak smatram računalom koje će prestati raditi kada zakažu njegove komponente. Ne postoji raj ili zagrobni život za pokvarena računala; to je bajka za ljude koji se boje mraka.`

U novom intervjuu britanski je fizičar otišao korak dalje od tvrdnji koje je 2010. predstavio u svojoj posljednjoj knjizi `Veliki dizajn`, u kojoj je napisao da ideja o stvaratelju nije neophodna za tumačenje podrijetla svemira. Knjiga je izazvala burne reakcije nekih vjerskih vođa, među kojima i glavnog rabina Lorda Sacksa, koji ga je optužio da je počinio elementarnu pogrešku u logici.

Nakon turneje po SAD-u, tijekom koje je 2009. održao niz predavanja, zdravlje šezdesetdevetogodišnjeg znanstvenika ozbiljno se pogoršalo pa je bio hospitaliziran u bolnici Addenbrookes. Nakon što se oporavio, vratio se svojem radu na položaju direktora istraživanja u Cambridgeu.

U svojim nedavnim izjavama Hawking je povukao jasnu crtu između upotrebe riječi bog kao metafore i vjerovanja u sveznajućeg tvorca koji upravlja svim zbivanjima u svemiru. U svojem bestseleru `Kratka povijest vremena` Hawking je 1988. objasnio što bi za znanstvenike predstavljala `teorija svega`, čije bi jednadžbe opisale sve čestice i sile koje vladaju cijelim svemirom. `Bio bi to konačan trijumf razuma – jer bismo shvatili um boga`, napisao je.

Knjiga je prodana u više od devet milijuna primjeraka, a Hawking se toliko proslavio da je dobio `uloge` u serijalima poput `Zvjezdanih staza`, `Crvenog patuljka` i `Simpsona`.

U svojem novom intervjuu teoretičar crnih rupa odbacio je ideju da postoji život nakon smrti i naglasio da ljudi svoj potencijal trebaju ostvariti tu – na Zemlji. Odgovarajući na pitanje `Što trebamo činiti sada kada smo već ovdje`, rekao je da `u svojim djelima trebamo težiti najvišim vrijednostima`.

Prema najavama organizatora, Hawking će u svojem današnjem govoru objasniti kako su male kvantne fluktuacije u ranom svemiru postale sjeme iz kojeg su kasnije nastale galaksije, zvijezde i konačno ljudi. `Znanost predviđa mogućnost da spontano, ni iz čega, nastanu mnoge različite vrste svemira. Mi se nalazimo u svemiru koji je proizvod slučaja`, rekao je.

Hawking tvrdi da bi znanstvenici pomoću suvremenih svemirskih instrumenata, poput teleskopa Planck Europske svemirske agencije, u svjetlosti koja je ostala iz najranijih trenutaka svemira mogli otkriti tragove koji će razjasniti kako je nastao svijet u kojem danas živimo.

U svojem današnjem predavanju on će uglavnom govoriti o tzv. M-teoriji, matematičkom modelu na kojem se temelji teorija struna koju mnogi znanstvenici smatraju najboljim putem za formiranje teorije svega.

Prema M-teoriji, svemir ima 11 dimenzija koje uključuju tri poznate dimenzije prostora i vrijeme. Ostale su premalene da bismo ih mogli vidjeti.

Stručnjaci se nadaju da će teoriju potvrditi eksperimenti koji se provode u Velikom hadronskom sudaraču (LHC) u CERN-u kraj Ženeve.

Izvor: tportal.hr

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Neuroznanost

Neuroplastičnost, fascinantna sposobnost našeg mozga da se mijenja i prilagođava tijekom cijelog života, temelj je na kojem počiva naša sposobnost učenja, prilagodbe i oporavka....