Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Fizika

Kelvinova i Celzijusova ljestvica

Celzijusova i Kelvinova ljestvica su dvije različite temperaturne ljestvice. Osim njih, postoje još i druge ljestvice, npr. Fahrenheitova i Rankineova.

Celzijusovu ljestvicu je zamislio švedski astronom Anders Celsius na temelju podjele temperaturnog intervala između ledišta i vrelišta čiste vode pri standardnom atmosferskom tlaku na sto dijelova, pri čemu je vrelište po definiciji bilo pri 0 stupnjeva celzijusa (°C), a ledište pri 100 °C, bez pluseva i minusa. Kasnije je tu ljestvicu zbog praktičnih razloga obrnuo Carl Linne, (inače poznat po binarnoj nomenklaturi u biologiji) tako da se temperature iznad 0 označavaju kao plus-stupnjevi a one ispod sa negativnim predznakom (npr. t = -20 °C).

Budući da je temperatura, po definiciji, mjera kinetičke energije molekula, temperature s negativnim predzanakom mogle bi pogrešno navesti na zaključak da molekule imaju negativnu kinetičku energiju, što je, naravno, nemoguće.

Međunarodni sustav mjernih jedinica (SI) za temperaturu propisuje jedinicu kelvin (simbol K). Tu temperaturu zovemo još i termodinamička temperatura (simbol T). Temperaturna razlika od 1 K jednaka je temperaturnoj razlici od 1 °C, što izražavamo jednadžbom:

ΔT/K = Δt/°C

Razlika je u tome što se za nula kelvina uzima temperatura tzv. apsolutne nule, odnosno najniže moguće temperature, pri kojoj molekule imaju najmanju moguću kinetičku energiju (ne nikakvu, kako se često smatra) koju prema zakonima temodinamike u prirodi nije moguće dostići. Ta temperatura na Celzijusovoj ljestvici iznosi t = -273,15 °C, pa možemo pisati:

t/°C = T/K – 273,15.

To znači da ako je Celzijusova temperatura u prostoriji 25 °C, onda je termodinamička (ili Kelvinova) temperatura 298,15 K. Sličan odnos postoji između Fahrenheitove i Rankineove ljestvice, gdje je temperaturna razlika u stupnjevima jednaka, a 0° R se uzima kao apsolutna nula.

Celzijusova temperatura je praktičnija za uporabu u svakodnevnom životu (vremenske prognoze, recepti za kuhanje i sl.), a termodinamička je praktičnija u znanosti jer ima jednostavniji fizikalni smisao.

Možda će vas zanimati

Neuroznanost

Dobrodošli u svijet snova, onaj tajanstveni, šareni svijet u kojem se naša podsvijest igra i stvara nevjerojatne priče dok mi spavamo. Svi smo barem...

Arheologija i paleontologija

Svi smo čuli za mamute, te goleme životinje koje su lutale zemljom tijekom posljednjeg ledenog doba. Ali, jeste li ikada razmišljali o tome kako...

Biljke i životinje

tajne morskih dubina i bioluminiscencija riba

Zdravlje i Medicina

Kako brže zaspati – pitanje koje si svi postavljamo nakon dugog dana. San je temelj našeg zdravlja, produktivnosti i sreće, no mnogi od nas...