Connect with us

Hi, what are you looking for?

Fizika

Kelvinova i Celzijusova ljestvica

Celzijusova i Kelvinova ljestvica su dvije različite temperaturne ljestvice. Osim njih, postoje još i druge ljestvice, npr. Fahrenheitova i Rankineova.

Celzijusovu ljestvicu je zamislio švedski astronom Anders Celsius na temelju podjele temperaturnog intervala između ledišta i vrelišta čiste vode pri standardnom atmosferskom tlaku na sto dijelova, pri čemu je vrelište po definiciji bilo pri 0 stupnjeva celzijusa (°C), a ledište pri 100 °C, bez pluseva i minusa. Kasnije je tu ljestvicu zbog praktičnih razloga obrnuo Carl Linne, (inače poznat po binarnoj nomenklaturi u biologiji) tako da se temperature iznad 0 označavaju kao plus-stupnjevi a one ispod sa negativnim predznakom (npr. t = -20 °C).

Budući da je temperatura, po definiciji, mjera kinetičke energije molekula, temperature s negativnim predzanakom mogle bi pogrešno navesti na zaključak da molekule imaju negativnu kinetičku energiju, što je, naravno, nemoguće.

Međunarodni sustav mjernih jedinica (SI) za temperaturu propisuje jedinicu kelvin (simbol K). Tu temperaturu zovemo još i termodinamička temperatura (simbol T). Temperaturna razlika od 1 K jednaka je temperaturnoj razlici od 1 °C, što izražavamo jednadžbom:

ΔT/K = Δt/°C

Razlika je u tome što se za nula kelvina uzima temperatura tzv. apsolutne nule, odnosno najniže moguće temperature, pri kojoj molekule imaju najmanju moguću kinetičku energiju (ne nikakvu, kako se često smatra) koju prema zakonima temodinamike u prirodi nije moguće dostići. Ta temperatura na Celzijusovoj ljestvici iznosi t = -273,15 °C, pa možemo pisati:

t/°C = T/K – 273,15.

To znači da ako je Celzijusova temperatura u prostoriji 25 °C, onda je termodinamička (ili Kelvinova) temperatura 298,15 K. Sličan odnos postoji između Fahrenheitove i Rankineove ljestvice, gdje je temperaturna razlika u stupnjevima jednaka, a 0° R se uzima kao apsolutna nula.

Celzijusova temperatura je praktičnija za uporabu u svakodnevnom životu (vremenske prognoze, recepti za kuhanje i sl.), a termodinamička je praktičnija u znanosti jer ima jednostavniji fizikalni smisao.

Možda će vas zanimati

Astrofizika

Što je bilo prije svemira? Pitanje koje nas vodi do samih granica znanosti i mašte! Odgovor na to zagonetno pitanje traže i znanstvenici i...

Geografija i geologija

Najjači potresi na svijetu su moćne prirodne sile koje mogu u trenu promijeniti krajolik, uništiti gradove i, nažalost, ugroziti živote. Kad govorimo o najjačim...

Fizika

Jeste li se ikad zapitali gdje odlazi energija dok vozite bicikl, kuhate ručak ili koristite mobitel? Sve te radnje savršeni su primjeri kako funkcionira...

Geografija i geologija

Vulkanski otoci nastaju kroz jedan od najmoćnijih procesa na Zemlji – vulkansku aktivnost! Kada magma iz unutrašnjosti planeta dospije na površinu kroz pukotine u...