Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Veliki znanstvenici

Niels Bohr i njegov model atoma

Niels Henrik David Bohr rođen je u Kopenhagenu u Danskoj, 7. Listopada, 1885. Otac Chritian bio je profesor fiziologijr na sveučilištu u Kopenhagenu, pa se vjeruje kako je upravo njegov utjecaj uzrokom što su i Neils, i njegov mlađi brat Herald (koji će postati profesor matematike) odmalena bili zainteresirani za znanost.
Nakon mature 1903. Bohr se upisuje na kopenhagensko sveučilište gdje za mentora ima osebujnog fizičara C. Christiansena, pod njegovim vodstvom 1909. stječe magisterij, a 1911. i doktorat iz fizike. Još kao student dobio je prvu nagradu na natječaju koji je objavilo njegovo sveučilište, a zadatak je bio riješiti određeni znanstveni problem, kako na teorijskoj, tako i na praktičnoj razini. Već je tu Bohr pokazao kako je sklon radu u laboratoriju.
U svome doktorskom radu znanstvenik opisuje svojstva metala temeljena na teoriji elektrona, ovo djelo je i danas temeljno djelo tog područja fizike. U tom se djelu Bohr prvi put suprotstavio Plankovoj kvantnoj teoriji radijacije.
1911. Dr. Bohr se zapošljava na Cambridgeu gdje sudjeluje u istraživanjima pod patronatom Sir  J. J. Thompsona, ali vodi i svoja neovisna istraživanja. 1912. radi u laboratoriju profesora Rutherforda u Manchesteru, a upravo u to doba brojna su bila istraživanja vezana za radioaktivnost. Bohr objavljuje teorijski rad o absorpciji alfa –zraka, koji je  objavljen u Philosophical Magazineu. 1913. Bohr se počinje baviti građom atoma. Od ranije nam je poznato da je profesor Rutherford (kod kojeg je Bohr radio) već opisao jezgru atoma, a i istraživanja iz kvantne fizike su bivala sve brojnija, sva su ova otkrića pomogla Bohru da konačno 1925. prezentira sliku modela atoma kakvu poznajemo i danas.
Od 1920. do svoje smrti 1962. Bohr radi kao pročelnik odjela za teorijsku fiziku koji je samo zbog njega otvoren na sveučilištu u Kopenhagenu. 1922. Bohr dobija Nobelovu nagradu za fiziku za svoj doprinos u otkrivanju građe atoma i objašnjavanju njihova zračenja.

Izvor: www.nobelprize.org

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Neuroznanost

Neuroplastičnost, fascinantna sposobnost našeg mozga da se mijenja i prilagođava tijekom cijelog života, temelj je na kojem počiva naša sposobnost učenja, prilagodbe i oporavka....