Znanstvenici surađuju s policijom u Los Angelesu na identifikaciji i analizi lokacija na kojima se zločini učestalo ponavljaju. Jeffrey Brantingham sasveučilišta UCLA surađuje s policijom u Los Angelesu na analizi ponavljajućih obrazaca zločina.
On također proučava i lovačko-sakupljačka društva na Sjevernom Tibetu. Ukoliko Vam se ta dva istraživanja čine potpuno nepovezana ubrzo će Vas razuvjeriti. “Kriminalci u biti funkcioniraju poput pripadnika lovačko-sakupljačkih društava: gladuju za prilikama da počine neki prekršaj,” objašnjava Brantingham, gost profesor antropologije na UCLA-u. “Ponašanje pripadnika lovačko-sakupljačkih društava koji biraju svoj plijen jednak je načinu razmišljanja kriminalca dok bira izmeđ krađe Honde ili Lexusa.” Brantingham već godinama surađuje s Andreom Bertozziem, profesorom matematike i ravnateljem primijenjene matematike koji također radi na UCLA-u. Zajedno rade na primjeni sofisticirane matematike na obrasce urbanih zločina. U suradnji s kolegama postavili su matematički model uz koji mogu analizirati različite tipove lokacija na kojima su se često događali zločini i prekršaji.
Vjeruju kako njihovi rezultati nisu specifični samo za Los Angeles već se mogu primijeniti na gradove diljem svijeta. Njihovo posljednje istraživanje bit će objavljeno 2. ožujka na naslovnici časopisa Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS). Bertozzi je govorio o matematici zločina na godišnjem sastanku američke organizacije za napretke u znanosti održanom 20. veljače u San Diegu. Članak u PNAS objašnjava kako će policija moći spriječiti zločin jačim nadzorom određene lokacije te da će moći očekivati preseljenje određenog tipa zločina u drugu četvrt.
Brantingham i Bertozzi objašnjavaju u svom članku u PNAS magazinu kako lokacije na kojima su često zabilježeni prekršaji i zločini možemo podijeliti u najmanje dvije grupe. Na članku su sudjelovali i vodeći autor Martin Short, gost predavač matematike na UCLA-u i George Tita, pridruženi profesor kirminalistike, prava i sociologije sa sveučilišta UC Irvine. Postoje lokacije koje pokazuju relativno niske maksimume, ali s tendencijom rasta i lokacije s visokim maksimumima, na tim lokacijama prijestupnici su privučeni u centar. Ova dva tipa zapravo se čine ista, ali ipak to nisu. Policijske akcije primijenjene na jednom tipu imat će potpuno drugačiji efekt na drugom tipu lokacije. “Važnost ovog otkrića leži u činjenici da ako želite policijskim mjerama `očistiti` lokaciju, želite i napustiti tu lokaciju sa znanjem da se zločini više neće ponavljati čak i kada nema nazočnosti policijskih snaga,” objašnjava Bertozzi. “Na određenoj razini takvo što možete postići ili na jednom ili na drugom tipu lokacije.”
“Ukoliko ih ne tražite, a naš model pokazuje kako bi trebali, ne biste posumnjali na dva tipa lokacija,” navodi Brantingham. “Jedino mapiranjem zločina i potragom za opasnim lokacijama moći ćete znati je li razlog mala varijacija ili veliki maksimum u učestalosti zločina. “Kada biste poslali policijske snage na lokaciju bez da znaju o kojem je tipu riječ ne biste mogli znati hoćete li uzrokovati samo preseljenje zločina (što naš model i sugerira ukoliko lokaciju karakterizira fluktuacija) ili učinkovito iskorijeniti ili smanjiti zločin. Mnogi su ljudi istaknuli kako će prisutnost policije jedino uzrokovati preseljenje zločina na neko drugo mjesto. Izgleda kako to ipak nije sasvim točno, bar u određenim slučajevima. U nekim slučajevima dolazi do preseljenja, ali ne u tolikoj mjeri u kojoj mnogi misle.”
Lokacije na kojima se trgovalo drogom ili na kojima su se događali nasilni zločini zatomljene su, a analitičari dosad nisu bili u stanju objasniti zašto. U svom matematičkom modelu, pomoću sofisticirane matematičke analize, koja uključuje tzv. teoriju bifurkacije, znanstvenici su bili u stanju predvidjeti kako će određeni tip lokacije reagirati na policijsku intervenciju te kad će se koji tip manifestirati. “Iako je ovo idealizirani model za koji je potrebno unaprijed poznavati baš svaki parametar, mi vjerujemo kako je ovo važan korak za predviđanje koje će se lokacije, uslijed policijske intervencije, samo premijestiti a koje potpuno ugasiti,” ističe Bertozzi.
Predviđanje zločina kao i razvoj boljih preventivnih strategija zahtijeva “mehaničko objašnjenje kako i zašto se zločin odvija na mjestima na kojima se odvija,” objašnjava Brantingham. “Mi mislimo kako smo sada korak bliže objašnjenju barem jednog ključnog pitanja. Naravno, model ćemo s vremenom usavršiti. Ovi prvi koraci potrebni su za razvoj novih strategija u borbi protiv zločina.” Bertozzi kaže kako njihov model nije linearan i razvija kompleksne uzorke u prostoru i vremenu. Te su odlike dobro poznate u sličnim modelima u drugim granama znanosti. Bertozzi, Brantingham, Short i Tita proučavali su obrasce zločina u Los Angelesu. Analizirali su podatke koje je skupio LAPD tokom 10 godina i uspjeli identificirati na kojim se lokacijama odvijaju nasilni zločini poput provala ili pljački automobila. Znanstvenici vjeruju kako se njihova analiza može primijeniti na mnogo različitih tipova zločina. Istraživanje financira Nacionalna fondacija za znanost i Odjel za obranu. “Imamo ključ za razumjevanje stvarnog fenomena, a ključ je matematika. Zahvaljujući moćnim matematičkim alatima možemo posuditi metode drugih grana znanosti koje su proučene do najsitnijeg detalja te način na koji ih možemo primijeniti na potpuno drugačiju problematiku, kao što su obrasci zločina,” kaže Bertozzi.
Hoće li njihovo istraživanje zaista pomoći policiji u borbi protiv zločina?
“Oprezni smo s optimizmom,” navodi Brantingham. “Dobro se istraživanje temelji na malim, međusobno povezanim koracima koji bi na duge staze mogli biti izuzetno korisni. Nastojimo shvatiti dinamiku zločina te napraviti male, ali značajne korake koji će pomoći našoj policiji razviti nove strategije u borbi protiv zločina.”
“Moramo napraviti ono što biolozi i inžinjeri rade već godinama. Nastojati shvatiti osnovne postavke i dinamiku sustava,” ističe Brantingham. “Prije nego što budemo u stanju predvidjeti ponašanje sustava, moramo u potpunosti razumjeti njegovu osnovnu dinamiku. Kao npr. u meteorologiji gdje morate napraviti simulaciju klimatskih uvjeta te njihov daljnji razvoj. Isto se radi i s obrascima zločina.
Brantingham navodi kako je LAPD trenutačno ispred svih u svijetu kada je u pitanju brzina odgovora na zločin koji je u tijeku. “Možemo li pogurnuti rad policije u budućnost i omogućiti razborita predviđanja o tome što bi se u skoroj budućnosti moglo dogoditi te kako organizirati sredstva?” pita Brantingham. “Ovakva vrst istraživanja nužna je za ostvarenje nečeg takvog.”
Zašto se kriminalci vraćaju na mjesto zločina ili u njegovu blizinu?
“Da je u moju kuću provaljeno danas, postoji velika vjerojatnost da će biti provaljeno i sutra,” kaže Short koji je proučavao probleme u matematičkom modeliranju te formaciji uzorka.”S točke gledišta jednog kriminalca postoje dobri razlozi za ponavljanje zločina. Već su jednom provalili u Vašu kuću, znači znaju kako ući i što se sve unutra nalazi. Podaci potkrepljuju ovaj zaključak. Takav efekt ponavljanja ne odnosi se samo na moju kuću, već i na kuće mojih susjeda. Provalnik se možda dobro osjeća u toj četvrti ili možda živi negdje blizu,” objašnjava Short.
“Znanstvenici proučavaju i obrasce zločina pomoću matematike kojom se predviđaju potresi i njihovi popratni udari. Zapravo se radi o vrlo sličnom pristupu,” navodi Bertozzi. Nedavno su počeli proučavati jesu li obrasci zločina počinjeni od strane bandi slični ubojstvima od strane pobunjenika u Iraku. Bertozzi je objavila prve podatke o tom istraživanju na sastanku AAAS-a 20. veljače.
“Pobunjenik koji želi postaviti improviziranu eksplozivnu napravu na određenu lokaciju napravit će sličan mentalni proračun kao i kradljivac automobila pri odabiru auta koji će ukrasti,” objašnjava Brantingham. “Željet će otiči na mjesta na kojim se osjećaju ugodno, gdje poznaju okoliš. Žele biti na mjestima gdje njihova aktivnost neće pobuditi sumnju. Oni također žele ostaviti jak dojam. Isto se odnosi na provalnika, kradljivca automobila ili osobu koja želi započeti tuču ku kafiću,” nadalje navodi. “Oni žele otići tamo gdje se mogu kretati bez privlačenja pažnje i gdje će postići najveći efekt obzirom na uloženi trud. Matematika koja stoji iza aktivnosti iračkih pobunjenika gotovo je jednaka. Trenutačno se i time bavimo.”
Znanstvenike financira Odjel za matematiku pri američkoj vojsci na području usporedbi podataka o pobunjeničkim aktivnostima sa zločinima bandi. Započeli su i istraživački projekt u suradnji s Uredom za istraživanje mora ne bi li razvili matematičke algoritme za izvlačenje informacija iz različitih izvora.
Zašto antropolog surađuje na matematičkom modelu za analizu ljudskog ponašanja?
“Mnogi znanstvenici s područja društvenih znanosti tvrde kako je ljudsko kao i ponašanje kriminalca pre kompleksno da bi se moglo objasniti matematičkim modelom,” navodi Brantingham koji se školovao za arheologa. “Ali nije prekompleksno. Ne nastojimo sve objasniti, ali postoje mnogi aspekti ljudskog ponašanja koji se lako mogu prezentirati kroz formalnu matematičku strukturu. Postoje pravilnosti u ljudskom ponašanju koje možemo razumjeti uz pomoć matematike.”
“Mi ne nastojimo predvidjeti hoće li određena osoba počiniti zločin, nego hoće li u određenoj četvrti doći do povećane stope kriminala. Radi se o ponašanju grupe, poput proučavanja protočnosti prometa,” objašnjava Bertozzi. “Matematički modeli i diferencijalne jednadžbe već se desetljećima koriste na ovom polju,” kaže Bertozzi koja prije Brantinghama nikada prije nije radila s nekim specijaliziranim za društvene znanosti. Ona nastoji primijeniti matematiku na rješavanje praktičnih problema koji utječu na ljudske živote. “Ovo je izuzetno uzbudljivo područje. UCLA ima jedan od najboljih programa za primjenjenu matematiku u državi i u mogućnosti smo privući mnogo obećavajućih mladih ljudi poput Martina Shorta koji je ostavio velik utisak na ovo istraživanje.”
Bertozzi i Brantingham počeli su surađivati nakon sastanka na Institutu za čistu i primjenjenu matematiku pri UCLA-u. “Znala sam kako će na biti potrebni izvrsni izvori podataka želimo li proučavati zločine. Zaintrigirala me činjenica da Jeff ima veze s LAPD-om kao i njegova mnoga zanimljiva predavanja.”
Bertozzi i Brantingham, uz Georgea Tita i Lincolna Chayesa, profesora matematike na UCLA-u, napisali su prijedlog za Nacionalnu fondaciju za znanost tražeći potporu koja im je i odobrena. “Za rad na području kriminala najviše su me motivirali pristupi fizičkom svijetu koji sam naučio kroz arheologiju te njihova primjena na moderne probleme poput kriminala.,” navodi Brantingham. “Uz Georgea Tita i ostale, ponudili smo svoje usluge LAPD-u koji su odmah podržali naš rad.”
Izvor: sciencedaily.com
