Istraživači na Institutu za geodeziju i geofiziku na bečkom Tehnološkom sveučilištu (TU) istražuju efekte Zemljine atmosfere na njezin oblik, rotaciju i gravitacijsko polje.
Zemljina atmosfera nije samo esencijalna za održavanje ljudskog života na Zemlji; ona utječe i na oblik naše planete, rotaciju i gravitaciju. Istraživački projekt “Global Geodetic Observing System (GGOS) Atmosphere” je interdisciplinarna studija tih složenih odnosa, financirana od strane Fonds zur Förderung der wissenschaftlichen Forschung (FWF) [Austrijski znanstveni fond]. Cilj istraživača je razviti bolje razumijevanje Zemljinog sustava i podržati razvoj Global Geodetic Observing System (GGOS).
Mnogi različiti atmosferski utjecaji moraju se uzeti u obzir kod moderne geodezije, posebice kada se koriste svemirsko-geodetske tehnike. Atmosfera uzrokuje kašnjenje radio signala sa GPS satelita, kao i signala koji dolaze daleko iz svemira. Atmosferski pritisak, tijekom razdoblja visokog pritiska, može promijeniti oblik zemlje i do 2 centimetra, a može modificirati i gravitacijsku silu. Atmosferski su procesi također uzroci malih, ali mjerljivih fluktuacija u okretanju Zemlje oko svoje osi, koje se mogu promatrati kroz promjene u dužini dana.
Atmosfera, prema tome, ima značajnu ulogu u razvijanju “Global Geodetic Observing System (GGOS)” od strane International Association of Geodesy (IAG), čiji je glavni zadatak proučavanje globalne deformacije i kretanja masa u Zemljinom sustavu. Diljem svijeta, stotine geoznanstvenika rade na GGOS-u, koji ima za cilj sakupiti i integrirati razne geodetske i geofizičke podatke koji se prikupljaju na Zemlji i u svemiru. Johannes Bohm objašnjava: “Samo ćemo na ovaj način doći do zaključaka relevantnih za ljudsko društvo, poput dokaza o klimatskim promjenama ili predviđanjima o prirodnim katastrofama.”
Glavni cilj “GGOS Atmoshpere” projekta je razvijanje konzistentnih i homogenih modela za efekte tereta atmosferskog tlaka, funkcije kutnog momenta sile atmosfere i koeficijente atmosferskog gravitacijskog potencijala. Isti meteorološki parametri, uključujući pritisak zraka, temperaturu, vlagu i brzinu vjetra, koriste se za sve modele. Koriste se podaci iz Europskog centra za vremenske prognoze srednjeg dometa. Utjecaje raznih kategorija podataka i različitih geofizičkih modela na ranije spomenute fenomene još treba istražiti.
Izvor: sciencedaily.com
