Za mlade koji su koristili kanabis ili marihuanu tijekom dužeg vremenskog perioda, čini se da je vjerojatnije da će imati halucinacije ili sumanutosti, ili da će zadovoljiti kriterije za dijagnosticiranje psihoze, prema izvješću istaknutom online koje će izaći u svibnju u tiskanom izdanju Archives of General Psychiatry, jednom od JAMA/Archives časopisa.
Prema informacijama navedenim u članku prethodne su studije identificirale vezu između uporabe kanabisa i psihoze. Međutim, u tim istraživanjima nisu adekvatno objašnjene zbunjujuće varijable. John McGrath, MD, Ph.D., F.R.A.N.Z.C.P., s Queensland Brain Institute, University of Queensland, Australija, i njegovi kolege proučavali su 3.801 mladih rođenih između 1981. i 1984. Tijekom 21-godišnjeg praćenja, kada su sudionici bili prosječne dobi od 20 do 21 godinu, ispitali su ih o konzumaciji kanabisa u posljednjih nekoliko godina i ocijenili koristeći nekoliko mjera za procjenu psihotičnog ishoda (uključujući dijagnostički intervju, te utvrđivanje prisutnosti sumanutosti i halucinacija).
Nakon 21. godine praćenja, 17,7 posto konzumiralo je kanabis kroz tri godine ili manje, 16.2 posto četiri do pet godina, a 14,3 posto kroz šest ili više godina. Sveukupno, 65 sudionika studije dobilo je dijagnozu “ne-afektivne psihoze”, kao što je shizofrenija, a 233 sudionika imalo je najmanje jedan pozitivan simptom na dijagnostičkom intervjuu.
Među svim sudionicima, dugotrajna konzumacija kanabisa bila je češće povezana s ishodima nalik na psihozu. “U usporedbi s onima koji nikada nisu koristili marihuanu, za mlade koji su prije šest ili više godina počeli s uporabom marihuane (odnosno, koji su je počeli koristiti kada su imali oko 15 godina ili manje), bilo je dvostruko vjerojatnije da će razviti ne-afektivniu psihozu i četiri puta vjerojatnije da će imati visoke rezultate Peters et al Delusions Inventory (koji služi za mjerenje zabluda),” navode autori. “Što su dulje koristili kanabis, veći je bio rizik za razvoj s tim povezane psihoze.”
Osim toga, istraživači su procijenili povezanost između konzumacije kanabisa i psihotičnih simptoma u podgrupi od 228 parova braće. Ustrajali su na ovoj podskupini, čime se smanjuje vjerojatnost da je zanemaren genetski utjecaj/ ili utjecaj iz okoliša.
“Priroda odnosa između psihoza i korištenja kanabisa nipošto nije jednostavna”, navode autori. Za pojedince koji su doživjeli halucinacije rano u životu više je vjerojatno da koriste kanabis kroz duže razdoblje i da ga koriste češće. “Ovo pokazuje složenost odnosa: za pojedince koji su bili osjetljivi na psihozu (tj. oni kod kojih su se javili izolirani psihotični simptomi) vjerojatnije je da će početi koristiti kanabis, što onda može naknadno pridonijeti povećanom riziku za razvoj ne-afektivnog psihotičnog poremećaja.”
Nalaz bi trebao potaknuti daljnja istraživanja koja će rasvijetliti mehanizme na kojima se temelji odnos između psihoze i uporabe kanabisa, zaključuju autori. Ovaj rad je bio financiran od strane National Health and Medical Research Council of Australia. Koautor dr. Alati je financiran od National Health and Medical Research Council Career Development Award in Population Health.
Izvor: sciencedaily.com