Futurolozi iznose neke uzbudljive i ponekad jezive vizije budućnosti strojeva i znanosti koji unapređuju ili čak zamjenjuju aktivnosti koje su nam bliske i drage.
Transport s jednog mjesta na drugo teleportacijom uskoro bi trebao biti moguć, još za vrijeme naših života,. Samo je desetljećima udaljeno, no još nije moguće. Izumi poput videorekordera jednom su bili nova tehnologija, ne tako davno, a sada su zastarjeli. Za neke je rukovanje videorekorderima bilo poprilično teško, te su oni postali zastarjeli prije negoli su se mnogi naučili u potpunosti njime služiti. I tko bi prije nekoliko desetljeća rekao da će rad s atomima i molekulama postati budućnost tehnologije? Futurolozi naravno.
Predviđanje budućnosti tehnologije je za sanjare koji se nadaju boljoj, tehnološkoj budućnosti – te da će sve tehnološke inovacije doći i do običnih ljudi, a ne samo bogatih. Mnoge ideje rođene u laboratorijima nikada ne dospiju na tržište, dok se neke druge razvijaju iznad svih očekivanja.
Bacimo pogled na aktualna futurološka predviđanja.
10. Inteligencija veličine nule
Čipovi se smanjuju. Danas se sastoje od samo 5 atoma (Image credits: Getty Images)
Nitko ne želi rezultat nula kad se govori o inteligenciji, no inteligencija veličine nule znači spremanje velike količine „mozga” u sićušan, sićušan spremnik. Računalne kompanije potiču kreativnost i tzv. mišljenje unaprijed, te neki, poput Intela, čak zapošljavaju futurologe kako bi predvidjeli smjerove u kojima se tehnologija kreće. Brian David Johson, futurolog, vidi budući razvoj računarstva u tako malim spremnicima da je računalo samo po sebi gotovo nula! Današnja tehnologija može ugraditi računala gotovo svugdje, gotovo u bilo što. Nekad su računala zauzimala cijele prostorije, zatim stolove, pa dlanove, dok danas imamo računala u mikročipovima i tranzistore koji rade na atome, nevidljive golim okom.
Mnogi su predvidjeli da će smanjivanje veličine računala voditi do završetka tzv. Mooreovog zakona. Gordon E. Moore, suosnivač Intela, slavno je predvidio da će se svake godine broj tranzistora na čipu dvaput povećati otprilike svake dvije godine. „Smanjivanje” računalnog mozga (neke modele puni samo pet atoma, a punjenje samo jednim atomom očekuje se za 10 – 20 godina) može dovesti do toga će tranzistori na bazi atoma zamijeniti čipove. Hoće li se održati relativno niska cijena unatoč visokovrijednoj inovaciji tako malih tranzistora, još ćemo vidjeti.
9. Mjesec, Mars, dalje?
Svemirsko dizalo (Image credits: komixjam.it)
Istraživanje svemira ponovno je uzelo maha u 21. stoljeću zahvaljujući financiranju međunarodnih programa. Slijetanje Curiosityja na Mars 2012. godine, lansiranje Međunarodne svemirske postaje ISS 2014., slijetanje sonde na Rosettu 2014. i lansiranje Oriona 2014. godine samo su neki od primjera svemirske aktivnosti. No, NASA planira daljnje poduhvate, poput lansiranja najmoćnije rakete u povijesti The Space Launch System (SLS) 2017. godine, te nakon toga lansiranja bez posade, da bi u konačnici NASA planirala poslati 4 astronauta u svemir 2021. godine. Moguće s ciljem „povratka” Mjesecu ili posjećivanja ostalih planeta (NASA je ovaj mjesec objavila da planira misiju na mars do 2030.).
Unatoč ekonomskim previranjima, pojedinci i korporacije u privatnom sektoru i dalje planiraju put ka zvijezdama, te žele omogućiti ljudima da i sami istražuju svemir. Futurolozi iz prijašnjih desetljeća bili bi iznenađeni kad bi vidjeli da putovanje svemirom baš i nije uobičajeno, te da jedino za nekolicinu bogatih avanturista putovanje svemirom nije znanstvena fantastika.
Također, futurolozi se poigravaju idejom „svemirskog” dizala koje će prenositi ljude sa Zemlje na mjesec ili čak i na Mars. Takvo planetarno dizalo izvedivo je za najmanje 4 – 5 desetljeća, ali vizija je definitivno sada zaživjela. Inovatori zamišljaju 100 000 km dugačku „vrpcu” koja će biti čvrsto pričvršćena za naš planet, te će se protezati do sljedeće stanice u svemiru.
8. Neurohakiranje
Ponekad se pitamo, gdje li su granice neuroznanosti? (Image credits: storiesbywilliams.com)
Hoće li doći dan kad će netko reći: „Mogu ti čitati misli, znaš?”, a netko će: „Pa naravno da možeš, ne zezaj me.” Neuroznanstvenici pronalaze načine kako čitati misli uz pomoć strojeva. Uspjeh u istraživanju „čitanja misli” ostvarili su istraživači Berkleyja. Provođenjem prijenosa električne aktivnosti mozga pomaže se dekodiranju moždanih valova na jedan način kako bi pomogli osobama koje pate od demencije ili koji imaju problema s neurotransmiterima – oni pretvaraju misli u razumljiv govor ili zadržavaju misli dovoljno dugo da ih se verbalizira, prije nego li ih se zaboravi.
S druge strane, poprilično je zastrašujuće saznanje da bi znanost i strojevi uskoro mogli imati pristup našim najintimnijim mislima. Posljedice neurohakiranja proučavane su u sklopu istraživanja neuromarketinga koji cilja ljudske mozgove manipulacijom njihovih želja i htjenja kroz marketing i oglašavanje. Naše misli i djela zaista bi mogle biti otete od strane medija koji nas navode da mislimo da dobivamo ono što želimo, dok zapravo, slijedimo ono što naš mozak samo smatra da je dobro.
7. Masa podataka
Masivno skladište podataka (Image credits: 50th.ucar.edu)
Čak i kad bi znanstvenici i marketinški stručnjaci mogli ostvariti pristup našem mozgu kroz neurohakiranje i neuromarketing, mogu li imati i pristup našem DNK? S mjerljivim količinama slika i podataka dostupnih online, u skladištima podataka mediji, vladina tijela i marketing mogu koristiti te podatke kako bi odredili preferencije, želje, pa čak i osobne veze korisnika.
Što učiniti sa svim tim podacima i još važnije, kako zadržati sve naše aktivnosti u virtualnom svijetu, a da ne oblikuju naš stvarni svijet? Pretraživanje sužava rezultate kad koristimo internet, te je naše čitanje i istraživanje ograničeno ključnim riječima koje velik broj osoba koristi u potrazi, te se naši izbori kupnje ili pristupa vijestima sačuvaju kako bi se enormna skladišta podataka još više povećala. Podaci, strojevi i algoritmi koji se koriste kako bi upravljali time, mogli bi zamijeniti nezavisno donošenje odluka – velikih i malih – te se događa tako brzo da je ponekad teško zapamtiti da podaci nisu ti koji vode kontrolu. Ljudi još uvijek vode kontrolu nad podacima, no tko točno ima kontrolu i što se s njima radi je nepoznanica.
6. Kvantna kontrola
(Image credits: automatica.dei.unipd.it)
Slika neke sićušne stvari na već sićušnom računalu. Nešto sićušno, mikroskopsko s moći mišljenja poput računala bez kompletnog kruženja, te što se može pomicati uz pomoć svjetla ili zvuka, predstavlja pojednostavljenu kvantnu tehnologiju.
No, složenije rečeno, kvantna kontrola koristi tehnologiju izvedenu iz fizika za računalne aplikacije. Kvantna elektrodinamika ili QED, opisuje interakciju tvari i svjetla te prenosi tu interakciju na čip.
Sva ta otkrića u kvantnoj tehnologiji vode do „inteligencije veličine nule” koju smo ranije spomenuli. To svođenje znanosti i tehnologije na nešto što nije baš potpuno eksperimentalno, ali ima divovske aplikacije jer funkcionira i jednog bi dana moglo funkcionirati u svakodnevnoj primjeni, napajajući računala i komunikacijske uređaje koje koristimo svaki dan. Ta enormnost dolazi od brzog, atomski punjenog izvora energije.
5. Pokreti i protesti „tehnološke mladeži”
Masovni prosvjed organiziran pomoću društvenih mreža (Image credits: www.arabiangazette.com)
Arapsko poljeće, trg Tahrir, 2011. (Image credits: Getty Images)
Mladi ljudi nikad nisu bili toliko inteligentni, niti su imali toliko slobodnog vremena kao danas. Uvijek je bilo nezadovoljne mladeži koja se bori protiv sustava i svojih roditelja kako bi potakli promjenu, te koja napada stare režime na ruku novim slobodama. No, u 21. stoljeću globalna recesija, nedostatak prilika i nada u mladeži, ona kipi i spremna je na eksploziju.
Ljudi u dobi od 16 do 24 godina, od neškolovanih pa do onih s doktorskom razinom obrazovanjem, nalaze se u svijetu koji ih prisiljava da godinama sjede doma bez ikakve perspektive za posao. Sve ovo moglo bi uzrokovati organiziranu anarhiju ili pobunu u obliku tehnološke i infrastrukturne sabotaže, ili fizički ili u virtualnom prostoru.
2011. godine preko socijalnih mreža organizirani su antivladini prosvjedi na trgu Tahrir u Kairu u Egiptu. Pobuna je nazvana Arapsko proljeće.
4. Nanotehnologija i nanomedicina
Nanouređaj (Image credits: science20.com)
Tehnologija na nano razini. Nanotehnologija dopušta nevjerojatnu preciznost i načine kopiranja prirode i njenih temeljnih funkcija, no koliko je zapravo nano malen? Prema Nanotehnološkoj inicijativi, list papira debeo je 100 000 nanometara i u 2,5 centimetara papira stane 25,4 milijuna nanoa. Nanometar je jedna milijarditinka metra.
Kako nanotehnologija utječe na budućnost? U gotovo svakom području se koristi nanotehnologija – za inovacije u strojarstvu, zdravstvenim uređajima, mapiranju i računanju i u još mnogo toga. Nanomedicina je područje u kojem se očekuje brz i dramatičan rast. Zbog mnogih bolesti i poremećaja u tijelu koji se odvijaju na staničnoj razini, nanotehnologija ima sposobnost liječenja samog korijena stanja prije nego što se bolest proširi tijelom. Može imati i preventivno i kurativno značenje jer tretman dostiže najuže i najmanje centre kontrole. Neurokirurgija i genska terapija samo su dva od mnogih područja medicine koja imaju odlične uvjete za nanoanalizu i nanotehnologiju.
Nanotvornice izrađuju vrlo male stranice kako bi ostvarili ideju nanotehnologije u stvarnom svijetu, a ne samo u mašti. Nanostrojevi moraju biti sastavljeni na molekularnoj razini kako bi bili dovoljno sitni i kako bi mogli funkcionirati na nano razini. Rad nanotehnologije često je vrlo specijaliziran, pa alati moraju biti modelirani i izrađeni specijalno za svaki posao. Slaganje alata uključuje pažljivo i precizno planiranje zbog njihove delikatne proporcije i veličine. U budućim generacijama će stručnjaci nanotehnologije biti vrlo tražena radna snaga.
3. „Mračne” mreže
Anonymousi – oznaka im je maska Guya Fawkesa, poput one u filmu “O za osvetu” (engl. V for Vendetta). (Image credits: repairbadreputation.com)
Kako se svijet sve više smanjuje, dijeljenjem sve više i više istog virtualnog prostora i socijalnih alata, mi smo, htjeli ili ne htjeli, najveća kolektivna meta za „loše dečke”. Dok nas podaci izlažu na mnogo načina, isti podaci omogućuju onima koji su uključeni u „mračne mreže” i aktivnosti da nestanu i preuzmu lažan, izmijenjen identitet kako bi planirali sve veće kriminalne stvari.
Anonymousi su jedna takva „mračna grupa” uključena u „haktivizam”, koji su pronašli put u skladišta osjetljivih informacija „lajkanjem” stranica FBI-a, Vise, Mastercarda te vladinih stranica, od Velike Britanije do Kine, uzrokujući velike računalne greške. Anonymous funkcionira kao veliki kolektiv individualaca koji u to vrijeme pojačaju svoju aktivnost ili logiranje, što autoritete navodi na previše smjerova da bi ih mogli pratiti, te ciljaju na sve od politike do trgovine.
Kako incidenata virtualnog hakiranja – pa čak i uništavanja infrastrukture na sustave odvodnje i električnih prijenosnika – milijarde su dolara ukradene i milijardi je ljudi svakodnevno u opasnosti. To može dovesti do povećane virtualne nesigurnosti ili do rasprostranjenosti straha od tehnologije.
Članovi Anonymousa (znak im je maska Guyja Fawkesa) hakirali su francusku vladinu stranicu rane 2012. godine, te učinkovito srušili web-stranice FBI-ja i pravosuđa kao odmazdu za gašenje stranice za dijeljenje podataka – Megauploada.
2. Univerzalni prevoditelji
Svakodnevno koristimo računalne prevoditelje (Image credits: www.tech-recipes.com)
Univerzalni prevoditelj je sprava koju često imamo priliku vidjeti u znanstveno-fantastičnim filmovima, a i danas se gotovo svakodnevno koristimo njome. Govornik arapskog jezika može stisnuti gumb i njegove se riječi prevode na engleski jezik dok on govori arapski i obratno.
Svi koji koriste internetske prevoditelje znaju kako je teško dobiti točan prijevod kroz računalo, te neki od najutjecajnijih imena računalne tehnologije i vojne špijunaže naporno rade kako bi omogućili lakšu komunikaciju između nacija.
1. Avatari, surogati i robotika
Avatari poput ovog iz video igre “Second life” dosad su bili obvezan sadržaj video igara, no krenula je struja ideja koja avatare želi koristiti kao zamjenu za žive ljude. (Image credits: amyrachel.deviantart.com)
Avatar i surogat je ‘objekt’ koji predstavlja utjelovljenje korisnika ili tzv. alter ego korisnika u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom svijetu.
Robotika je izrađivanje robota i njihova implementacija u sve sfere života.
Možda vam nije sasvim ugodno čitati o svim predviđanjima budućnosti ili trenutnim rastom tehnoloških inovacija, i to je u redu. Možete biti svoji i komunicirati sa svijetom na potpuno nisko tehnološki način, a dopustiti avatarima i surogatima i robotima da žive svoj život online. No, obrana SADa DARPA (eng. Defense Advanced Research Projects Agency) ima budžet od milijun i milijun dolara u cilju kreiranja avatara za vojnike koji će se ponašati kao surogati u stvarnom svijetu.
Dok su avatari i surogati jednom bili stvari iz videoigara, virtualne stvarnosti i računalnog sučelja, danas preuzimaju sve važnije i aktivnije uloge kao zamjene za živa ljudska bića. No, jesu li oni poboljšanja čovjeka?
Potpuno robotski strojevi sve su rašireniji u medicinskoj i znanstvenoj tehnologiji u laboratorijima i bolnicama, omogućavajući oboljelima od paralize da pomiču udove. Prema tome, „živjeti” život sa surogatima vjerojatno će postati sve učestalije i za nas iz manje specijaliziranih područja.
