Connect with us

Znanost

Znanost

10 najvećih znanstvenih dostignuća u 2013. godini


Image courtesy NASA/JPL-Caltech

Image courtesy NASA/JPL-Caltech

U studenom 2013. godine astronomi su otkrili zapanjujuće otkriće – naša galaksija Mliječni put ima najmanje 8,8 milijardi zvijezda s planetima veličine Zemlje. Znanstvenici su nakon proučavanja NASA-inih podataka dobivenih od Keplera ustanovili da ti planeti kruže oko svojih sunaca u tzv. Goldilock zoni. To je zona u kojoj je, koliko mi znamo, moguće da postoji život. „Samo u našoj galaksiji postoji 8,8 milijardi bacanja biološke kocke”, kaže Geoff Marcy, jedan od autora istraživanja.

Keplerov teleskop, koji je imao neke tehnološke poteškoće u ljetu 2013., promatra malen djelić Mliječnog puta kako bi ustanovio koliko bi planeta nalik Zemlji moglo postojati. Astronomi su izveli neke matematičke proračune za taj malen djelić Mliječnog puta i primijenili ih na ostatak galaksije. Sljedeći korak je ustanoviti imaju li ti planeti atmosferu. Prava vrsta atmosfere dobar je pokazatelj o postojanju života na površini planeta. Ovo otkriće samo je jedno od mnogih znanstvenih otkrića u 2013. Ostala slijede.

© Darren Staples/Reuters/Corbis

© Darren Staples/Reuters/Corbis

10. Posmrtni ostaci kralja Rikarda III

„Konj! Konj! Kraljevstvo za konja!”

To je naš najdraži tiranin iz Shakespearove drame Richard III., čija se radnja odvija na bojnom polju i neizvjesna bitka bliži se kraju. Kralj Richard III je moćan, ali sam. Kraj Rikardovog života došao je brzo, 22. kolovoza 1485. u bitci kod Boswortha. Nakon bitke skupina fratra sahranila je Rikarda III., golog i bez ikakve identifikacijske oznake ili obilježja. Rikarda III. sahranili su tako nemarno da je leš pronađen u zakrivljenom, polusjedećem položaju, u plitkom grobu, otprilike 32 km od bojnog polja. Puno kasnije, nad njegovim je grobom sagrađeno parkiralište.

Zahvaljujući kosturu, datiranju radioaktivnim ugljikom i mitohondrijskoj DNK, arheolozi su u veljači 2013. zaključili da su ostaci iskopani ispod parkirališta zapravo ostaci kralja Rikarda III. iz dinastije York. Kasnije su znanstvenici sa Sveučilišta Leicaster čak ustanovili da je imao velikih, kroničnih problema s glistama. Kralju su bile 32 godine kad je umro u bitci kod Boswortha, posljednjoj bitci Ratova ruža, koji su završili kad je Henrik VII. preuzeo prijestolje (otac mnogo poznatijeg Henrika VIII.).

© Yuya Shino/Reuters/Corbis

© Yuya Shino/Reuters/Corbis

9. Sićušna litij-ionska baterija

U lipnju su harvardski znanstvenici objavili da su stvorili zaista malenu litij-ionsku bateriju koja bi bila dovoljno jaka da na jedan dan puni sićušne robote i minijaturne medicinske sprave. Baterija je stvorena s 3D printerom i toliko je mala da stane na vrh pribadače. 3D printer, vodeći znanstveni alat u 2013. stvara objekte nanošenjem tankih slojeva materijala jedan na drugog. Većina 3D printera koristi plastiku, ali onaj koji je stvorio patuljastu bateriju oslanja se na novi tip materijala nabijenog s česticama litijevog oksida. Majušan izvor energije manji je od milimetra. Teži manje od 100 mikrograma, ali može pohraniti jednako toliko energije koliko i veće litij-ionske baterije koje pune predmete poput laptopa ili električnih automobila.

William West/AFP/Getty Images

William West/AFP/Getty Images

8. Bioničko oko

U međuvremenu u Australiji skupina inženjera i dizajnera u lipnju je otkrila prve bioničke oči na svijetu. Uz korištenje mikročipa ugrađenog u lubanju i digitalne kamere smještene u naočalama, bioničko oko ima potencijal da pomogne 85% potpuno slijepih pacijenata kako bi vidjeli obrise stvari koje ih okružuju.

Ali, kako bioničko oko funkcionira? Na naočalama je smještena kamera slična onoj koju ima iPhone. Kamera snima slike, a senzori unutar naočala usmjeravaju vidno polje kamere u smjeru u kojem osoba okreće glavu i tada bežično šalje signal u čip ugrađen u stražnjem dijelu mozga. Čip šalje električne signale kroz sićušne elektrode koje stimuliraju vizualni centar mozga. Nakon nekog vremena mozak te signale interpretira kao slike.

© Wolfgang_Thieme/dpa/Corbis

© Wolfgang_Thieme/dpa/Corbis

7. Bezdlake krtice otporne na karcinome

Male i ćelave, bezdlake krtice toliko su ružne da su zapravo slatke. Za razliku od mnogih glodavaca, ova stvorenja imaju neobično duge živote (30 godina!) i otporne su na karcinome. U lipnju su znanstvenici Sveučilišta Rochester objavili zašto je to tako. Kažu da bezdlaka krtica ima prirodnu tvar između tkiva koja drži podalje sve oblike kancerogenih stanica. Ta tvar, poznata kao hijaluron, mogla bi jednog dana pomoći u liječenju raka u ljudi.

Kako su znanstvenici to otkrili? Kada su uklonili hijaluron iz tkiva krtice počele su proizvoditi i dobivati tumore. Očigledno, krtice imaju dosta hijalurona koji održava tkivo fleksibilnim. Ljudi također proizvode hijaluron, ali u značajno manjim količinama.

NASA/JPL

NASA/JPL

6. Voyager I dospio je u vanjski svemir

Voyager I je poput svemirskih letjelica Pioneer 10 i Pioneer 11 izašao iz Sunčevog sustava i više nije podložan Sunčevoj gravitaciji. Voyager I sada se kreće međuzvjezdanim prostorom i šalje informacije Zemlji. Iako je letjelica iz Sunčevog sustava izašla već u kolovozu 2012., sve do listopada 2013. znanstvenici nisu bili potpuno sigurno da se to zaista dogodilo.

Sve to predstavlja nevjerojatan događaj, stvaran 36 godina. Voyager I lansiran je sa Zemlje 1977. kako bi došao do Jupitera i Saturna, no prešao je tzv. heliosferu – granicu Sunčevog sustava gdje gravitacija Sunca ima vrlo malo efekta. U vrijeme kad su znanstvenici objavili ove šokantne vijesti letjelica je bila udaljena 18, 8 milijardi kilometara od Zemlje. Voyager 2 također je krenuo prema vanjskom svemiru.

© Toby Melville/Reuters/Corbis

© Toby Melville/Reuters/Corbis

5. Potvrđeno postojanje Higgsovog bozona

S vremena na vrijeme u znanstvenim krugovima dođe trenutak kad znanstvena zajednica ima velikih razloga za slavlje. Takav se trenutak dogodio u ožujku, kada su znanstvenici nakon desetljeća istraživanja (i prilično obećavajućih rezultata u srpnju 2012.) potvrdili postojanje Higgsovog bozona. 1964. godine britanski fizičar Peter Higgs postavio je teoriju o postojanju neodoljivo nedostižne subatomske čestice – razloga zbog kojeg materija ima masu. Znanstvenici zaposleni u Ženevi na najvećem akceleratoru čestica na svijetu – LHC (eng. large hadron collider), objavili su to otkriće.

Što to Higgsov bozon radi? Ljudi koriste mnoge metafore kako bi objasnili kako funkcionira Higgsov bozon. Neki kažu da funkcioniraju kao ljepilo, vukući čestice za sobom dok se kreću kroz Higgsov bozon. Drugi koriste polje snijega za metaforu. I mi ćemo to učiniti.

Neke čestice, poput elektrona, imaju vrlo malu masu, dok druge imaju veću masu. Dok se te čestice kreću kroz svemir dolaze u dodir s Higgsovim poljem punim Higgsovog bozona, baš poput osobe koja se kreće kroz snježno polje. Elektroni su poput skijaša spusta. Kližu nježno po snijegu. Druge čestice koje imaju veću masu probijaju se kao polje kao osoba koja korača kroz snijeg u teškim čizmama. No, neke čestice uopće nemaju masu, pa uopće ne dolaze u dodir s Higgsovim bozonom. Ovo otkriće pomoći će znanstvenicima da objasne kako svemir funkcionira.

NASA/JPL-Caltech/MSSS

NASA/JPL-Caltech/MSSS

4. Mars i mikrobi

Sedam mjeseci nakon što je NASA-in rover sletio na Mars, znanstvenici su objavili da je rover – Curiosity, pronašao dokaze da je Mars mogao biti nastanjen živim mikrobima. 8. veljače Curiosity je bušio stijene i pronašao neke od ključnih sastojaka života, sumpor, dušik i kisik. Stijena se nalazila u području imena Yellowknife zaljev, koji je prema postojećim spoznajama bio dio drevnih riječnih sustava ili čak drevno jezero. Stijena je sadržavala minerale koje obično nalazimo u glini.

buchachon/iStock/Thinkstock

© buchachon/iStock/Thinkstock

3. Plašt nevidljivosti

Kad Harry Potter nije želioda ga itko vidi samo je morao staviti magični plašt i – puf! – bio je nevidljiv. Iako plaštevi nevidljivosti postoje od 2006. i rade na principu savijanja svjetlosti oko objekta, znanstvenici su u lipnju objavili veliko otkriće. Osmislili su uređaj koji može sakriti objekte uz pomoć širokog raspona svjetlosnih frekvencija. Naravno, postoji samo jedna sićušna smetnja – uređaj skriva objekt samo uz određenu frekvenciju svjetlosti. Na nekoj drugoj frekvenciji objekt je još vidljiviji nego inače.

Zašto? Dok osoba možda nije u stanju vidjeti objekt na jednoj točki spektra svjetlosti, objekt će na drugoj frekvenciji postati još vidljiviji. Npr. plašt će neki objekt učiniti nevidljivim u spektru crvene svjetlosti, ali ako je osvijetljen bijelom svjetlosti (koja sadrži sve boje) taj će objekt postati jarko plavi jako će se isticati. Drugim riječima, nemoguće je postati potpuno nevidljiv. Uređaj bi se mogao koristiti u biomedicini i u vojsci.

© Gonzalo Fuentes/Reuters/Corbis

© Gonzalo Fuentes/Reuters/Corbis

2. Jim Morrison, Kralj guštera

Jim Morrison, sila inspiracije iza popularnog rock benda 1970-ih, The Doorsa, možda jest mrtav, ali živi i dalje i to ne samo kroz svoju glazbu. U lipnju su znanstvenici imenovali novu vrstu izumrlog guštera njegovim poznatim nadimkom, „Kralj guštera”. Barbaturex morrisoni je bio ogroman gušter biljojed koji je lutao planetom prije 36 – 40 milijuna godina. B. morrisoni je bio veličine psa dalmatinera. „Kralj guštera“ je živio u razdoblju Zemljine prošlosti kad su temperature bile nevjerojatne visoke i znanstvenici misle da su upravo visoke temperature uzrok neobičnog uspjeha tog velikog, biljožderskog guštera.

47474

© Paul Weiskel/Demotix/Corbis

1. Klimatske promjene sve gore

Prema nacrtu izvješća Intergovernmental Panel on Climate Change iz 2013., klimatske promjene su sve gore te će imati zabrinjavajuće efekte na cijeli planet. Prema nacrtu izvješća, klimatske promjene će utjecati na usjeve poput pšenice, riže i kukuruza u tropskim i toplim regijama. Nacrt izvješća također predviđa i grozne političke posljedice, poput građanskih ratova zbog smanjenja proizvodnje hrane uzrokovane klimatskim promjenama, povećanja siromaštva i uništenja ekonomije mnogih država. Štoviše, do 2100. narast će razina mora i milijuni ljudi morat će se preseliti, većinom u različitim područjima Azije.

„Plašt! Plašt! Kraljevstvo za plašt nevidljivosti!” Ništa ne opčinjava više od dobrog znanstvenog otkrića. Iako je Higgsov bozon vrijedan Einsteina, mijenjali bismo ga za jedan plašt nevidljivosti, ali onaj koji jamči potpunu nevidljivost. I sve smo bliži tome. Možda se takav izum nađe na Top 10 listi iduće godine.

Izvor: HowStuffWorks

Nastavi čitati
Advertisement
Možda vas zanima...

Znatiželja pokreće svijet. :)

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Znanost

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh