Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Znanost za početnike

10 znanstvenih mitova koji ne drže vodu

10 znanstvenih mitova

Jeste li ikada čuli da koristimo samo 10% svog mozga? Ili da mrkve mogu poboljšati vaš vid? Ovi i mnogi drugi mitovi su ukorijenjeni u našoj svakodnevici, često se prenose s generacije na generaciju i šire putem popularne kulture. No, koliko su istiniti? Razbijanje znanstvenih mitova važno je jer pomaže u širenju točnih informacija, smanjuje dezinformacije i omogućava nam bolje razumijevanje svijeta oko nas. Kada razumijemo pravu znanost iza tih mitova, možemo donositi informiranije odluke i razvijati kritičko mišljenje.

1. Koristimo samo 10% mozga

Jedan od najraširenijih mitova je da koristimo samo 10% svog mozga. Ideja je toliko popularna da se često pojavljuje u filmovima, knjigama i razgovorima. No, znanstvenici su dokazali da ovo nije točno.

Mozak je izuzetno kompleksan organ, a neuroznanstvenici su kroz razna istraživanja pokazali da gotovo svaki dio mozga ima poznatu funkciju. Kroz tehnike poput magnetske rezonancije (MRI) može se vidjeti da je cijeli mozak aktivan čak i tijekom jednostavnih zadataka. Različiti dijelovi mozga odgovorni su za različite funkcije poput pokreta, govora, emocija i percepcije.

Stvarno korištenje mozga uključuje složenu mrežu neurona koji komuniciraju i surađuju kako bi obavljali različite zadatke. Čak i tijekom odmora, mozak je aktivan i troši značajnu količinu energije na osnovne funkcije poput disanja, rada srca i regulacije tjelesne temperature. Dakle, tvrdnja da koristimo samo 10% mozga nije samo netočna, već i podcjenjuje nevjerojatne sposobnosti našeg mozga.

Jeste li znali da je vaš mozak toliko aktivan da koristi oko 20% ukupne energije vašeg tijela, čak i kada ste u mirovanju?

2. Mrkve poboljšavaju vid

Drugi čest mit je da konzumacija mrkve može značajno poboljšati vid. Ova ideja potječe iz propagande tijekom Drugog svjetskog rata kada su Britanci tvrdili da njihovi piloti imaju izuzetno dobar vid zbog konzumacije mrkve, dok su zapravo koristili radare za lociranje neprijateljskih aviona.

Mrkve sadrže beta-karoten, koji se u tijelu pretvara u vitamin A. Vitamin A je važan za zdravlje očiju, posebno za funkciju mrežnice. Nedostatak vitamina A može dovesti do problema s vidom, ali to ne znači da će konzumacija velike količine mrkve poboljšati vid iznad normalnih granica.

Iako su mrkve zdrave i korisne, one nisu čarobni lijek za poboljšanje vida. Uravnotežena prehrana koja uključuje raznolike izvore vitamina i minerala ključna je za očuvanje zdravlja očiju.

3. Kameleoni mijenjaju boju da bi se uklopili u okoliš

Treći mit koji ćemo razbiti je da kameleoni mijenjaju boju kako bi se uklopili u svoj okoliš. Iako kameleoni doista mijenjaju boju, glavni razlozi za to nisu kamuflaža.

Kameleoni mijenjaju boju zbog nekoliko razloga, uključujući komunikaciju s drugim kameleonima, regulaciju tjelesne temperature i reakciju na svjetlost. Na primjer, kameleon može postati tamniji kako bi apsorbirao više topline kada mu je hladno ili svjetliji kako bi reflektirao svjetlost i ostao hladan.

Promjena boje također služi za izražavanje emocija i socijalnih signala. Kameleoni mogu koristiti boju kako bi pokazali dominaciju, podređenost ili spremnost za parenje. Ova sposobnost prilagodbe boje dio je njihove kompleksne biološke i ekološke strategije, ali nije jednostavno pitanje kamuflaže.

4. Antibiotici liječe virusne infekcije

Jedan od najčešćih mitova je da antibiotici mogu izliječiti virusne infekcije poput prehlade ili gripe. Ovaj mit proizlazi iz pogrešnog razumijevanja kako antibiotici djeluju.

Antibiotici su lijekovi koji ubijaju bakterije ili sprječavaju njihov rast. Koriste se za liječenje bakterijskih infekcija poput streptokoknog grla, upale pluća ili infekcija mokraćnog sustava. S druge strane, virusne infekcije uzrokuju virusi, koji su potpuno različiti od bakterija i na koje antibiotici nemaju učinka.

Nepotrebno korištenje antibiotika može dovesti do ozbiljnih posljedica. Jedna od najvećih je razvoj rezistencije na antibiotike, što znači da bakterije postaju otporne na liječenje. To otežava borbu protiv bakterijskih infekcija i može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Osim toga, prekomjerna upotreba antibiotika može uništiti korisne bakterije u našem tijelu, narušavajući ravnotežu mikrobioma.

5. Munja ne udara dvaput na isto mjesto

Često se kaže da munja nikad ne udara dvaput na isto mjesto, ali to nije istina. Ovaj mit vjerojatno proizlazi iz zablude da su munje nasumične i nepredvidive.

Munje su kratkotrajna električna pražnjenja između oblaka ili između oblaka i tla. Visoke strukture poput nebodera, tornjeva i drveća često su pogođene više puta zbog svoje visine i vodljivosti. Primjer toga je Empire State Building u New Yorku, koji je redovito pogođen munjom nekoliko puta godišnje.

Empire State Building u New Yorku može biti pogođen munjom do 25 puta godišnje, što dokazuje da munja itekako može udariti više puta na isto mjesto?

Znanstvena istraživanja pokazuju da su određene lokacije sklonije višestrukim udarima zbog svoje visine, položaja i strukture. Munje privlače najbliži vodljivi objekt, što znači da je mjesto s velikim brojem vodljivih objekata vjerojatnije da će biti pogođeno više puta.

6. Zlato je uvijek sigurna investicija

Postoji široko rasprostranjeni mit da je zlato uvijek sigurna investicija. Iako zlato često zadržava svoju vrijednost, stvarnost je malo složenija.

Cijena zlata podložna je fluktuacijama kao i sve druge robe. Povijesno gledano, zlato je prolazilo kroz razdoblja velikih porasta i padova vrijednosti. Na primjer, cijena zlata dramatično je porasla tijekom financijske krize 2008., ali je također pala u drugim razdobljima ekonomske stabilnosti (primjerice, u posljednje dvije godine).

Iako zlato može biti dio diverzificiranog portfelja, nije uvijek sigurna investicija. Važno je razmotriti sve opcije i konzultirati se s financijskim stručnjacima prije donošenja investicijskih odluka.

7. Ribe imaju kratko pamćenje

Jedan od najpoznatijih mitova je da ribe imaju kratko pamćenje, tek tri sekunde. Ovo je daleko od istine, jer istraživanja pokazuju da ribe imaju puno duže pamćenje nego što se prethodno mislilo.

Studije su pokazale da ribe mogu pamtiti događaje i mjesta tjednima ili čak mjesecima. Primjerice, zlatne ribice mogu naučiti prepoznati svoje hranitelje i rutine hranjenja, što pokazuje njihovu sposobnost dugoročnog pamćenja.

Istraživanja ponašanja riba otkrila su da one koriste svoje memorijske sposobnosti za navigaciju, pronalaženje hrane i izbjegavanje opasnosti. Ova složena ponašanja jasno pokazuju da ribe nisu bića s kratkotrajnim pamćenjem, već imaju sposobnost učenja i prilagođavanja svom okolišu.

8. Hladno vrijeme uzrokuje prehladu

Mnogi vjeruju da hladno vrijeme uzrokuje prehladu, no to nije točno. Prehladu uzrokuju virusi, najčešće rinovirusi. Hladnoća sama po sebi ne može uzrokovati prehladu, ali može indirektno utjecati na širenje virusa.

Virusi koji uzrokuju prehladu šire se kroz kapljice u zraku kada zaražena osoba kašlje ili kiše. Također se mogu širiti dodirom zaraženih površina. Hladno vrijeme može ljude potaknuti da provode više vremena u zatvorenim prostorima, gdje su bliži jedni drugima, što olakšava širenje virusa.

Hladnoća može oslabiti imunološki sustav, čineći nas podložnijima infekcijama. Suhi zrak tijekom zime može isušiti sluznicu nosa, smanjujući njezinu sposobnost da zadrži viruse. Iako hladno vrijeme ne uzrokuje prehladu, može stvoriti uvjete koji pogoduju širenju virusa.

9. Zemlja je savršeno okrugla

Mnogi ljudi vjeruju da je Zemlja savršeno okrugla, no to nije točno. Zemlja je geoidnog oblika, što znači da je spljoštena na polovima i izbočena na ekvatoru.

Ovaj oblik rezultat je rotacije Zemlje. Centrifugalna sila uzrokovana rotacijom uzrokuje izbočenje na ekvatoru i spljoštenost na polovima. Razlika nije velika, ali je mjerljiva – promjer Zemlje na ekvatoru je oko 43 kilometra veći nego na polovima.

Ovaj oblik Zemlje također utječe na način na koji se gravitacija osjeća na različitim mjestima. Gravitacija je nešto slabija na ekvatoru nego na polovima zbog centrifugalne sile. Geoidni oblik Zemlje također je važan za precizna mjerenja i navigaciju.

Jeste li znali da je zbog geoidnog oblika Zemlje, planina Chimborazo u Ekvadoru, a ne Mount Everest, najudaljenija točka od središta Zemlje?

10. Žvakaća guma ostaje u želucu sedam godina

Jedan od najpopularnijih mitova je da žvakaća guma ostaje u želucu sedam godina ako se proguta. Ovo je potpuno netočno. Iako se žvakaća guma ne može probaviti, ne ostaje u želucu.

Kada se proguta, žvakaća guma prolazi kroz probavni sustav kao i sva druga hrana. Neprobavljivi dijelovi žvakaće gume prolaze kroz crijeva i izlaze iz tijela kroz stolicu u roku od nekoliko dana.

Mit o žvakaćoj gumi može biti povezan s činjenicom da tijelo ne može razgraditi određene sastojke žvake, poput elastomera. Međutim, probavni sustav je dizajniran da eliminira neprobavljive tvari, pa guma ne ostaje u tijelu duže nego bilo koja druga neprobavljiva hrana.

Možda će vas zanimati

Energija i gorivo

Kako baterija funkcionira tema je koja postaje sve važnija u našem svakodnevnom životu. Od pametnih telefona i prijenosnih računala do električnih automobila i pametnih...

Arheologija i paleontologija

Ikona iz doba dinosaura, Tyrannosaurus rex, pojavljuje se u svemu, od blockbuster filmova do oblika pilećih medaljona. Kao stvorenje koje treba biti zastrašujuće zbog...

Računarstvo i internet

Kvantna tehnologija je fascinantno područje koje koristi principe kvantne fizike za stvaranje novih i moćnih alata. Za razliku od klasične tehnologije, koja se oslanja...

Svemir

Svemirski turizam više nije samo koncept iz znanstvene fantastike; postaje stvarnost koja je sve bliža. Kompanije kao što su SpaceX, Blue Origin i Virgin...