Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Arheologija i paleontologija

12 poznatih filozofa i njihova vodeća načela

12 poznatih filozofa i njihova vodeća načela
Shutterstock

Pojam “filozofija” dolazi od grčke riječi “philosophia”, što znači “ljubav prema mudrosti”. Ovu riječ prvi su upotrijebili predsokratovci poput Pitagore u 6. stoljeću prije Krista. Starogrčki filozofi imali su ključnu ulogu u oblikovanju temelja suvremenog svijeta, istražujući smisao života i kreirajući sustave misli koji su zabilježeni u knjigama, rukopisima, pismima, dramama i drugim medijima.

Što je filozofija?

Filozofija se može shvatiti kao racionalno, apstraktno i sistematično promišljanje o stvarnosti. Ona je bila ključna u povijesti civilizacije, od antičke Grčke do današnjih dana. Kroz stoljeća, brojni istaknuti filozofi, kako stariji tako i mlađi, razvili su originalne ideje i doprinijeli brojnim područjima, uključujući politiku, matematiku, književnost, umjetnost i znanost. Evo nekoliko najutjecajnijih filozofa, njihovih filozofskih škola i uvida koji se mogu izvući iz njihovih radova.

Konfucije (551. – 479. pr. Kr.)

Konfucije, poznat i kao Kong Qui ili K’ung Fu-tzu, bio je kineski filozof, učitelj i političar, često smatran ocem istočnjačkog stila mišljenja. Njegova učenja usmjerena su na uspostavu etičkih društvenih odnosa, obrazovnih standarda te promicanje pravde i iskrenosti.

Vodeći princip
Njegova socijalna filozofija temeljila se na principu ren, što znači ljubav prema drugima, a ostvaruje se primjenom zlatnog pravila: “Ne čini drugima ono što ne želiš da se tebi čini.”

Sokrat (oko 469. – 399. pr. Kr.)

Sokrat, grčki filozof, smatra se osnivačem zapadne filozofije. Pošto nije ostavio pisane radove, o njegovom životu i djelu svjedoče zapisi njegovih učenika Platona i Ksenofonta. Njegova “sokratska metoda” postavila je temelje zapadne logike i filozofije, promovirajući ideju da istinu možemo otkriti kroz razgovor i ispitivanje.

Vodeći princip
Sokrat je smatrao da filozofija treba težiti praktičnim rezultatima za dobrobit društva, naglašavajući važnost znanja za bolje rasuđivanje i donošenje odluka koje vode pravoj sreći.

Platon (oko 428. – 348. pr. Kr.)

Platon, učenik Sokrata i učitelj Aristotela, bio je grčki filozof poznat po svojem racionalnom pristupu u potrazi za znanjem. Osnovao je Akademiju u Ateni, jednu od prvih visokoobrazovnih ustanova na Zapadu.

Vodeći princip
Platon je istraživao teme pravde, ljepote i jednakosti, te se bavio pitanjima estetike, politike, jezika i kozmologije – znanosti o porijeklu i razvoju svemira.

Aristotel (384. – 322. pr. Kr.)

Aristotel, jedan od najvećih mislilaca u povijesti, učio je kod Platona te kasnije postao učitelj Aleksandra Velikog. Razvijao je znanje bazirano na empirijskim opažanjima i podacima, suprotno Platonovom apriorističkom pristupu.

Vodeći princip
Aristotelovo znanje obuhvaćalo je sva područja znanosti i umjetnosti, promičući aristotelovsku silogistiku – vjerovanje da se logički zaključci mogu izvesti kroz deduktivno razmišljanje na temelju dviju ili više pretpostavki za koje se smatra da su istinite.

Dante Alighieri (1265. – 1321.)

Dante Alighieri, srednjovjekovni talijanski pjesnik i moralni filozof, poznat je kao otac modernog talijanskog jezika. Njegovo najpoznatije djelo je “Božanstvena komedija”, epska poema koja opisuje tri razine kršćanskog zagrobnog života: čistilište, raj i pakao. Ova trilogija je bogata učenjima, analizom suvremenih problema i inovativnom upotrebom jezika i slika.

Dante Alighieri
Shutterstock

Vodeći princip
Danteova filozofija uključivala je rasprave o moralnoj filozofiji i političkoj misli, a kroz svoje djelo je izražavao snažne retoričke stavove.

Blaise Pascal (1623. – 1662.)

Blaise Pascal, francuski matematičar, fizičar i religijski filozof, postavio je temelje moderne teorije vjerojatnosti. Njegov rad proširio je razumijevanje matematike i fizike, te je istraživao i religijske teme.

Vodeći princip
Pascal je 1657. godine pod pseudonimom Louis de Montalte objavio seriju pisama “Les Provinciales”, koja su branila jansenističku teologiju nasuprot jezuitskoj. Njegova filozofija uključivala je ideju da se Bog može doživjeti kroz srce, a ne samo kroz razum, čime se razlikovao od suvremenog francuskog filozofa Renéa Descartesa.

John Locke (1632. – 1704.)

John Locke, engleski filozof i prosvjetiteljski mislilac, poznat je kao otac klasičnog liberalizma. Njegov rad na području političke filozofije i teorije znanja imao je veliki utjecaj na razvoj modernih demokratskih ideja.

Vodeći princip
Locke je tvrdio da se ideje stječu kroz iskustvo svijeta, te je predstavio ideje o prirodi ljudskog uma i načinu na koji stječemo znanje u svom djelu “Esej o ljudskom razumijevanju”. Njegove ideje su utjecale na mnoge kasnije filozofe, uključujući Voltairea i Rousseaua.

Voltaire (1694. – 1778.)

François-Marie Arouet, poznatiji kao Voltaire, bio je jedan od najistaknutijih pisaca francuskog prosvjetiteljstva. Autor je brojnih pisama, knjiga, pamfleta, eseja i drama, većinom usmjerenih na kritiku religije i politike. Njegovo najpoznatije djelo je “Candide”, satirični roman koji kritizira filozofski optimizam tvrdnjom da su sve katastrofe i ljudske patnje dio dobronamjernog kozmičkog plana.

Filozof Voltaire
Shutterstock

Vodeći princip
Voltaireov skepticizam prema vladi i crkvi izazvao je kontroverze, no on je ostao napredan mislilac u pogledu građanskih prava, zalažući se za slobodu vjere, govora i prava na pošteno suđenje.

Immanuel Kant (1724. – 1804.)

Immanuel Kant, njemački filozof, fokusirao se na metafiziku, proučavanje temeljne prirode stvarnosti. Njegovo ključno djelo, “Kritika čistog uma”, istražuje granice i opseg metafizike, kombinirajući razum s iskustvom izvan tradicionalne filozofije.

Vodeći princip
Kant, kao prosvjetiteljski mislilac, postavio je pitanje: “Što možemo znati?” Zagovarao je da možemo imati znanje samo o onome što je iskusivo, dok su mnoga duboka metafizička pitanja izvan dosega našeg znanja.

Mary Wollstonecraft (1759. – 1797.)

Mary Wollstonecraft, engleska spisateljica i intelektualka, bila je jedna od prvih feministica. Zalagala se za ravnopravnost spolova, tvrdeći da i muškarci i žene zaslužuju jednak tretman i obrazovanje. Njeno najpoznatije djelo, “Opravdanje prava žena”, smatra se jednom od prvih feminističkih rasprava.

Vodeći princip
Wollstonecraft je tvrdila da žene zaslužuju ista osnovna prava kao muškarci i da bi trebale imati obrazovanje usklađeno s njihovom društvenom ulogom.

Ayn Rand (1905. – 1982.)

Ayn Rand, rusko-američka spisateljica i filozofkinja, zagovarala je individualizam nasuprot kolektivizmu. Njena filozofija objektivizma, koju je opisala kao “koncept čovjeka kao herojskog bića”, vidljiva je u njezinom romanu “Atlas Shrugged”. Naglašavala je važnost osobne sreće, produktivnosti i razuma.

Vodeći princip
Rand je bila zagovornica objektivizma, stavljajući naglasak na individualizam, zaštitu prava pojedinca i ograničenu ulogu vlade.

Simone de Beauvoir (1908. – 1986.)

Simone de Beauvoir, francuska spisateljica i filozofkinja, bila je ključna figura u razvoju modernog feminizma. Njeno najistaknutije djelo, “Drugi spol”, analizira tretman žena kroz povijest i opresiju koju su trpjele.

Vodeći princip
De Beauvoir je u svojim djelima spajala egzistencijalističke teme s povijesnim materijalizmom Karla Marxa i idealizmom Immanuela Kanta, istražujući uvjete života žena i njihovu potlačenost u društvu.

Možda će vas zanimati

Fizika

Fizika je ogromno, kompleksno polje. Također je i jedno od najfascinantnijih, baveći se svime od crnih rupa i crvotočina do kvantne teleportacije i gravitacijskih...

Arheologija i paleontologija

Unatoč činjenici kako je bio jedan od najvećih mislilaca u ljudskoj povijesti, o Aristotelu se zna relativno malo. Rođen 384. godine pr. Kr. na...