Connect with us

Znanost

Foto: benetd/Flickr

Biljke i životinje

9 najopasnijih biljaka na svijetu

Od ovoga ne želite praviti salatu.

Baš kao što smo se prije bili dotaknuli smrtonosnih životinja, ne bi bilo pošteno da zanemarimo biljke.

Krenimo:

1. Jedić (Aconitum napellus)



Foto: utahwildflowers/Flickr

Jedić, klobučić, ljutić ili pasja smrt doista izgleda lijepo i bezopasno, ali izgled vara, jer su svi dijelovi biljke iznimno otrovni, a naročito gomoljasti korijen. Supstanca akonitin koju biljka sadržava se apsorbira i putem kože pa je opasno i diranje listova bez rukavica. Očito nisu bez razloga u prošlosti jedićem tretirali vrhove strijela i koplja prije borbe.

2. Ricinus (Ricinus communis)

Foto: wildlife_encounters/Flickr

Ovaj česti ukrasni stanovnik vrtova sadrži iznimno otrovan ricin i može se pohvaliti dugogodišnjim gostovanjem u Guinnessovoj knjizi rekorda po otrovnosti. Činjenica da ste čuli za ricinusovo ulje nikako ne znači da možete sami praviti kašu od sjemenki, jer su izuzetno otrovne. Odraslima je letalna doza njih osam, dok je za djecu dovoljna čak jedna sjemenka.

3. Kukuta (Conium maculatum)

Foto: wendellsmith/Flickr

Iznimno opasna biljka puna otrovnih alkaloida (od kojih je najgori koniin) poznata je po tome što je starim Grcima jako bila draga kao sredstvo za izvršavanje kazni. Sokrat ju vjerojatno nije volio, jer je bio primoran ispiti smrtonosni napitak pripravljen upravo od nje. Kukuta ubija i hrpu životinja koje ju konzumiraju, ali kako su alkaloidi hlapljivi, osušeno sijeno nije toliko opasno.

4. Datura (Datura stramonium)

Foto: Entheology

Anđeoska truba ili kužnjak nije nimalo „anđeoskih“ svojstava, ponajprije zbog otrovnih alkaloida koje sadrži, ali je zato vjerojatno ponegdje i zovu vražja truba. Nerijetko viđena samonikla biljka rado je bila korištena za rituale, liječenja, trovanje oružja i čitav niz stvari.

5. Gimpi gimpi (Dendrocnide moroid)

Foto: CSIRO/Wikimedia Commons

Ime možda zvuči šaljivo, a srcoliki listovi možda izgledaju lijepo, no ništa kod ove biljke nije ni šaljivo ni lijepo. Pogotovo kad se uzme u obzir da stalno ispušta u zrak sitna vlakna koja ljudima stvaraju iritacije i bolove. Žrtve trovanja pukim diranjem listova opisivale su da su osjećale nešto poput nagrizanja kiselinom i udarima struje istodobno. Sva sreća pa raste samo u Australiji.

6. Divovski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum)

Foto: starr-environmental/ Flickr

Etimološki, latinski naziv duguje usporedbi s Heraklom zbog snažnog rasta, a naš naziv nosi zato što su svinje sretnici koji je mogu jesti bez posljedica. Ljudi je ne smiju ni dirati, jer je kombinacija dodira i izloženosti suncu jako invazivna za kožu. Trljanje očiju inficiranim dijelom kože može izazvati kratkotrajno ili trajno sljepilo. Ova upozorenja vam vjerojatno neće trebati, jer kad se uoči svinjski korov promptno se uklanja.

7. Lutkine oči (Actaea pachypoda)

Foto: benetd/Flickr

Ova neobična biljka se sastoji od bijelih bobica koje izgledaju pomalo izvanzemaljski, poput jezivih očnih jabučica. Bobice ove kamenjarske trajnice su izuzetno otrovne ako ih jedete, stoga nemojte. Čak ju i životinje izbjegavaju.

8. Vučja stopa (Aristolochia clematitis)

Foto: H. Zell/Wikimedia Commons

Koristila se dosta u tradicionalnoj medicini, ali i modernim pripravcima za mršavljenje dok nije primijećena veza sa zatajenjem bubrega i karcinomima. Za sve je kriva aristolohinska kiselina koju sadrže opasne sjemenke ploda.

9. Mančinela (Hippomane mancinella)

Foto: Jason Hollinger/Flickr

Ovo biljka je ponosni dugogodišnji vlasnik Guinnessovog rekorda za najopasnije drvo. Ako ga vidite negdje (a raste na američkim kontinentima) vjerojatno ga prati obješeno upozorenje da ga se ne dira, ne koristi za sklanjenje od kiše i da mu se ne konzumiraju plodovi. Sječa ili paljenje stabla se ne preporučuje, jer je čak dim toksičan. Španjolski konkvistadori su njegove jabukolike plodove nazvali „male jabuke smrti“, ne bez razloga. Iznimno su otrovni.

Tražili ste na googlu:

koje biljke rado jedu svinje

Negdje, nešto nevjerojatno čeka da bude otkriveno.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Više u Biljke i životinje

Popularno

Na Vrh