Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Geografija i geologija

Afrika se Razdvaja? U mogućnosti nastanak novog oceana?

Afrika se Razdvaja? U mogućnosti nastanak novog oceana?
Shutterstock

Afrika se postupno, ali neumitno razdvaja na dva dijela. U svijetu geologije, ovakvi procesi su izuzetno spori i traju milijunima godina, ali konačan ishod bit će odvajanje dijela istočne Afrike od ostatka kontinenta. Očekuje se da će ovaj događaj rezultirati stvaranjem novog oceana između dvije kopnene mase.

Ovaj monumentalni geološki fenomen povezan je s Istočnoafričkim rascjepnim sustavom (EARS), koji predstavlja jedan od najvećih geoloških rascjepa na planeti. EARS se proteže na tisuće kilometara kroz brojne afričke zemlje, uključujući Etiopiju, Keniju, Demokratsku Republiku Kongo, Ugandu, Ruandu, Burundi, Zambiju, Tanzaniju, Malavi i Mozambik.

Ovaj rascjepni sustav uzrokuje razdvajanje afričke tektonske ploče na dvije manje ploče – manju somalijsku ploču i veću nubijsku ploču. Ove dvije ploče se udaljavaju jedna od druge iznimno sporo, puzajućim tempom od nekoliko milimetara godišnje, prema studijama iz 2004. godine.

Godine 2018., pojava velike pukotine u Keniji privukla je veliku pažnju javnosti i postala viralna. Mnogi su tada tvrdili da je to jasan dokaz trenutnog raspada Afrike na dva dijela. Iako je ovaj impresivni fenomen bio povezan s Istočnoafričkim rascjepnim sustavom, ne bi bilo točno smatrati ga direktnim dokazom velikog geološkog rascjepa Afrike.

Kao što je IFLScience ranije naglasio, velika pukotina koja se pojavila u Keniji vjerojatno je bila samo lokalni izraz redovite aktivnosti Istočnoafričkog rascjepnog sustava (EARS). EARS se nalazi u procesu koji traje već oko 25 milijuna godina, a pukotina u Keniji bila je tek neizravni pokazatelj širih geoloških procesa koji se odvijaju na kontinentu.

Za sljedećih 5 do 10 milijuna godina, očekuje se da će promjene unutar EARS-a dovesti do značajnih promjena u izgledu Zemlje. U tom vremenskom okviru, vjerojatno će doći do formiranja novog oceana između Somalske i Nubijske ploče. Ovo će rezultirati time da veliki afrički kontinent izgubi svoj istočni rub, a novo more će odvojiti istočnu Afriku od ostatka kontinenta.

Iako se ovakve promjene mogu činiti neobičnima, važno je zapamtiti da je površina Zemlje uvijek u stanju promjene. Ti procesi su toliko spori da ih je teško razumjeti u ljudskom vremenskom iskustvu.

Izgled svijeta kakvog danas poznajemo je relativno nov fenomen. Kopnene mase i mora, uključujući Euroaziju, Amerike, Afriku, Antarktiku i Oceaniju, su rezultat ogromnih tektonskih ploča koje se spajaju poput dijelova slagalice. Međutim, na skali milijuna godina, ti dijelovi slagalice se vrlo sporo kreću i mijenjaju svoje položaje.

Primjer velikih tektonskih promjena možemo vidjeti u događaju koji se zbio prije otprilike 138 milijuna godina, kada su se Južna Amerika i Afrika razdvojile. Ovaj događaj je posebno zanimljiv jer se zapadna obala Afrike i istočna obala Južne Amerike uklapaju poput dijelova slagalice, što ukazuje na to da su ti kontinenti nekada bili spojeni.

Buduće odvajanje istočne Afrike bit će još jedno poglavlje u ovoj fascinantnoj geološkoj povijesti. Iako je neizvjesno hoće li čovječanstvo biti prisutno da svjedoči tim promjenama, takvi geološki procesi su neizbježni dio dinamike naše planete.

Ovaj članak je prvotno objavljen u ožujku 2023. godine, nudeći uvid u kontinuirani razvoj i promjene našeg planeta kroz geološko vrijeme.

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

U ožujku 2019. godine, prizor iz jugozapadnog dijela Australije šokirao je svjetsku javnost. Dvanaest kitova ubojica odlučno je napalo jednog od najvećih stanovnika našeg...

Biologija

Štiteći oceane štitimo život na Zemlji! Međunarodna znanstvena zajednica poziva na hitno poboljšanja zdravlja oceana i smanjenje gubitka kisika u oceanima. Smanjenje emisije stakleničkih...

Ekologija i okoliš

Ocean Cleanup je na misiji uklanjanja plastičnog otpada iz oceana. Ovaj projekt obnove oceana nedavno je prošao još jednu veliku prekretnicu. Prema objavi na...

Znanost

Studija objavljena u akademskom časopisu Science pokazuje da su zaštićena morska područja (MPA), u kojima ribolov nije dopušten, korisna za riblji fond, ali i...