Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Tehnologija

AI detektirao neobičan signal skriven u slavnom Rafaelovu remek-djelu

AI detektirao neobičan signal skriven u slavnom Rafaelovu remek-djelu
YouTube/Screenshot

Primjena umjetne inteligencije (AI) u analizi umjetničkih djela otvara nove, revolucionarne mogućnosti u razumijevanju povijesti umjetnosti i autentičnosti djela. Nedavni primjer toga je analiza slike “Madonna della Rosa” (Madona od Ruže), tradicionalno pripisane Rafaelu, jednom od najvećih majstora talijanske renesanse.

U ovom slučaju, neuronska mreža AI-a identificirala je neobične detalje na slici, posebno u vezi s likom svetog Josipa, smještenog u gornjem lijevom kutu. Rezultati analize sugeriraju da ovo lice zapravo nije naslikao Rafael.

Znanstvenici su dugo raspravljali o autentičnosti ovog djela, a sada je umjetna inteligencija pružila nove uvide koji podržavaju teoriju da je barem dio slike rad drugog umjetnika. Algoritam AI-a, razvijen od strane istraživača iz Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država, usmjeren je na analizu stilskih karakteristika Rafaelovih autentičnih radova.

Matematičar i informatičar Hassan Ugail sa Sveučilišta u Bradfordu u Velikoj Britaniji objasnio je da je algoritam korišten za duboku analizu slika potvrđenih kao Rafaelova djela. Kroz ovu analizu, računalo je uvježbano da prepozna Rafaelov stil – od poteza kistom, palete boja, sjenčanja, do svakog aspekta njegovog rada. Ugail naglašava da računalo može vidjeti mnogo dublje od ljudskog oka, čak do mikroskopske razine.

Ova nova metoda može pružiti značajne uvide ne samo u autentičnost umjetničkih djela, već i u razumijevanje umjetničkih tehnika i povijesti umjetnosti. Otkrića poput ovog mogu potaknuti daljnje istraživanje i rasprave među povjesničarima umjetnosti, konzervatorima i stručnjacima za umjetnu inteligenciju.

Proces strojnog učenja, koji se često oslanja na veliki broj primjera za obuku, suočava se s izazovom kada je riječ o analizi umjetničkih djela jednog umjetnika, kao što je to slučaj s Rafaelom. Zbog ograničenog broja dostupnih djela, istraživački tim morao je pristupiti ovom problemu na inovativan način.

Za potrebe ovog istraživanja, tim je prilagodio već postojeću arhitekturu umjetne inteligencije, ResNet50, koju je razvio Microsoft. ResNet50 je vrsta konvolucijske neuronske mreže koja se često koristi u dubokom učenju za vizualno prepoznavanje. Uz to, koristili su i tradicionalnu tehniku strojnog učenja poznatu kao Support Vector Machine (SVM). Ove metode zajedno su omogućile analizu s visokom razinom preciznosti.

Prethodna istraživanja pokazala su da ova metoda ima točnost od 98% u identificiranju Rafaelovih slika. Obično se ova tehnika koristi za analizu cjelokupnih slika, ali u ovom slučaju, istraživači su odlučili analizirati i pojedinačne dijelove slike, posebno lica.

Kada je slika “Madonna della Rosa” analizirana kao cjelina, rezultati nisu bili konačni. Hassan Ugail je objasnio da su, kada su testirali pojedinačne dijelove slike, ostali dijelovi, uključujući Madonu, Dijete i svetog Ivana, identificirani kao Rafaelovi, dok se lice svetog Josipa pokazalo kao vjerojatno ne-Rafaelovo. Ovo potvrđuje prethodne sumnje i rasprave među povjesničarima umjetnosti o kvaliteti izrade lica svetog Josipa u odnosu na ostatak slike.

Ova primjena AI-a u analizi umjetničkih djela otvara nove mogućnosti u razumijevanju i interpretaciji umjetničkog stvaralaštva, te pruža nove alate za razrješavanje dugo postojećih pitanja o autentičnosti i autorstvu.

Napredak u području umjetne inteligencije (AI) omogućio je nova otkrića u analizi klasičnih umjetničkih djela, posebno u slučaju Rafaelove slike “Madonna della Rosa”. Koristeći AI neuronske mreže, istraživači su identificirali neobične detalje na slici, posebno u vezi s likom svetog Josipa, koji se nalazi u gornjem lijevom kutu djela. Analiza je sugerirala da to lice nije naslikao Rafael, unatoč tome što se dugo smatralo njegovim radom.

Zbog ograničenog broja Rafaelovih djela, tim je morao prilagoditi pristup strojnom učenju, koristeći prethodno obučenu arhitekturu ResNet50 koju je razvio Microsoft, zajedno s tehnikom strojnog učenja poznatom kao Support Vector Machine (SVM). Ova kombinacija omogućila je AI-u da identificira Rafaelov stil s visokom točnošću, unatoč ograničenom broju primjera za obuku. Metoda je pokazala točnost od 98% u identificiranju Rafaelovih slika, što je impresivno s obzirom na složenost i suptilnost umjetničkog izraza.

Posebno zanimljivo je da, dok su likovi Madone, Djeteta i svetog Ivana identificirani kao Rafaelovi, lice svetog Josipa se činilo kao da je najvjerojatnije djelo drugog umjetnika. Postoji spekulacija da bi Giulio Romano, jedan od Rafaelovih učenika, mogao biti odgovoran za ovo lice, ali to nije potvrđeno.

Ovo istraživanje, objavljeno u časopisu Heritage Science, predstavlja primjer kako moderna tehnologija, posebno AI, može otkriti tajne klasičnih slika, pružajući nove uvide u povijest umjetnosti. Istraživački tim naglašava da AI služi kao alat koji pomaže, a ne zamjenjuje, umjetničke stručnjake. Korištenje AI-a u utvrđivanju autentičnosti umjetničkih djela uključuje analizu raznih aspekata, uključujući podrijetlo, pigmente, i stanje djela, čime se dopunjuju tradicionalne metode istraživanja i konzervacije.

Možda će vas zanimati

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...