Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Ekologija i okoliš

Ako uništimo šume, nestat će i nas

Satelitske snimke otkrile su dramatično ubrzanje uništavanja prašuma u Brazilu. U travnju je u usporedbi s prethodnim mjesecom nestalo pet puta više šuma u pokrajini Mato Grosso. Kako je upozorio WWF, zbog širenja poljoprivrednih površina, uzgoja soje i ispaše stoke u ožujku je uništeno 75 četvornih kilometara kišnih šuma u toj pokrajini, a već u travnju čak 405 četvornih kilometara.

U susjednom Peruu mediji upozoravaju na golema ulaganja u industriju koja će izravno utjecati na gubitak šuma. U toj južnoameričkoj zemlji prostire se 68 milijuna hektara tropskih kišnih šuma, što je najveća površina prašuma nakon Brazila i Konga. Nažalost, industrija u njima vidi izvor drveta, energije i mineralnih sirovina. Kako je procijenila banka Interamericano de Desarrollo, ulaganja u rudarstvo i energetiku do 2021. godine dosegnut će 80 milijardi američkih dolara, što će uništiti 56 do 91 posto šuma u Peruu.

Na drugom kraju svijeta indonezijska vlada pristala je produžiti moratorij na nove koncesije za sječu šuma, ali tek nakon nove uplate subvencije bogatih zemalja. Dio je to programa Norveške za raspodjelu milijardu dolara zemljama u razvoju u kojima su ugrožene tropske šume.

Na današnji Međunarodni dan bioraznolikosti Ban Ki-moon, tajnik Ujedinjenih naroda, upozorio je na `alarmantnu deforestaciju i degradaciju šumskih područja`. Pozvao je vlade zemalja, potpisnice Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), na poštivanje sporazuma iz Nagoye o zajedničkom korištenju dobrobiti koje pružaju genetski resursi planeta Zemlje, uključujući genetsku raznolikost svjetskih šuma.

Na sastanku zemalja potpisnica CBD-a lani u studenome u japanskom gradu Nagoyi prihvaćen je globalni Protokol o pristupu genetskim resursima te pravednoj i jednakopravnoj raspodjeli dobrobiti koje proizlaze iz njihova korištenja, koji stupa na snagu 2012. godine. Prema tom protokolu, velike kompanije iz razvijenih zemalja morat će pravedno raspodijeliti dobit od iskorištavanja genetskih resursa bioraznolikosti i prethodno ishoditi valjane dozvole lokalnih vlasti. Radi se o sprečavanju biopiratstva, odnosno patentiranja prirodnih i tradicionalno upotrebljavanih pripravaka.

`Dobrobiti od šuma su dalekosežne. Šume čuvaju vodu, stabiliziraju tlo, spremište su bioraznolikosti i imaju značajan doprinos regulaciji klime i razine stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatske promjene. Ovogodišnji Međunarodni dan biološke raznolikosti posvećen je upozorenju da nam je potrebna hitna akcija`, poručio je Ki-moon.

Kampanji se pridružio glumac Edward Norton poručivši da smo `mi dosad trebali šume, a one sada trebaju nas`. Norton govori u kratkom dokumentarnom filmu `Of men and forests` o bogatstvu svjetskih šuma, njihovom nastajanju, raznolikosti koje kriju i važnosti za očuvanje života te prijetnjama, prvenstveno poljoprivredi, hidroelektranama i sječi drveća. Film donosi nove snimke veličanstvenih šumskih krajolika, kao i kadrove njihova uništavanja.

Ovogodišnji Međunarodni dan bioraznolikosti poklapa se s Međunarodnom godinom šuma, koja je proglašena na prijedlog Hrvatske kao članice UN-ova foruma za šume. Prema podacima Hrvatskih šuma u našoj zemlji ukupna površina šuma i šumskih zemljišta iznosi 2,68 milijuna hektara, što je 47 posto kopnene površine države. Velikom većinom radi se o prirodnim šumama, što predstavlja rijetkost u Europi.

Veliki dio tih šuma zaštićen je kao nacionalni, park prirode ili nekim drugim rangom zaštite određenim Zakonom o zaštiti prirode. Od 2007. godine proglašena je Ekološka mreža koja obuhvaća 47 posto kopnenog i 39 posto morskog teritorija Hrvatske i dva koridora, koridor za morske kornjače te koridor Palagruža-Lastovo-Pelješac, područje važno za selidbu ptica. Unutar Ekološke mreže ograničene su gospodarske aktivnosti kako bi se trajno očuvale prirodne vrijednosti, a to često smeta određenim industrijskim, energetskim i političkim krugovima koji nastoje utjecati na mijenjanje granica zaštite.

Sve takve inicijative – gradnje, regulacije tokova, sječe, širenje građevinskih područja i slično – moraju proći propisanu proceduru prema Zakonu o zaštiti prirode, unutar kojeg je izuzetno važna uloga javnosti i nevladinih organizacija. Javnost može osporiti trvdnje iz studija i administrativnim organima prokazati neki projekt kao štetan za prirodu, premda, primjerice, investitor vješto prikriva takve utjecaje.

38 komentara

38 Comments

  1. Ivan Krmec

    23 svibnja, 2011 u 9:55 am

    bar čemo imat toalert papira kad se zas.od smaka svjeta 😉

  2. Marko Čvrljak

    23 svibnja, 2011 u 9:56 am

    ma je!!??

  3. Eduard Pl

    23 svibnja, 2011 u 9:56 am

    Ja bi stisnul “like” ali to mi se uopće ne dopada! Ja volim šume!!

  4. Gordana Anic

    23 svibnja, 2011 u 9:56 am

    ahahahaha, ovo gori je odlično!!

  5. Danijel Dacha Worlock

    23 svibnja, 2011 u 9:57 am

    To aler papira ha ha ha ha ovo ti je močno!

  6. Boris Bauković

    23 svibnja, 2011 u 9:58 am

    A šta kada potrošimo sav toaletni papir, što ćemo onda? 🙂

  7. Matija Lulić

    23 svibnja, 2011 u 9:58 am

    a da sadimo nove šume?? to nam očito nije palo na pamet..

  8. Danijel Dacha Worlock

    23 svibnja, 2011 u 9:58 am

    Pardon toALERT ha ha ha ha

  9. Nada Zuzu Zuzija

    23 svibnja, 2011 u 9:58 am

    neces imati dovoljno kisika da si obrises dupe, ivane. Te sume su pluca planeta,a sada nestaju. Odakle ces dobivati kisik? Od malih zelenih? 🙁

  10. Saša Živković

    23 svibnja, 2011 u 10:01 am

    Kada bi drveče hodalo,pobjeglo bi od nas.

  11. Danijel Dacha Worlock

    23 svibnja, 2011 u 10:01 am

    Kad potrošimo papir odosmo u muslimanske običaje to je ionak higijenski bolje a i nebi šume najebale! ZAMISLI NEMA ŠUME AL BAR IMAŠ PAPIR PA MORAŠ ČUČNIT NA SRED NJIVE A OKOLO ČISTINA JEBATE SUNCE UPEKLO A MI SVE ŠUME POREZALI DA BI MOGLI OBRISAT GUZICU

  12. Snezana SJ

    23 svibnja, 2011 u 10:02 am

    OVO SE NE LAJKUJE, JER UMIRE PLANETA ZEMLJA. COVEK JE KORISTI MAKSIMALNO. PUCI CE OD TOLIKE MUKE I TUGE.

  13. Ivan Krmec

    23 svibnja, 2011 u 10:02 am

    Nada e pa sadit čemo žižu,i ona daje zrak,i duplo brže raste od drveča ostalog 😉

  14. Boris Bauković

    23 svibnja, 2011 u 10:04 am

    Ne možemo tako brzo saditi šume koliko brzo možemo …

  15. Tonćo Matković

    23 svibnja, 2011 u 10:04 am

    Ne bude li suma ode sve,dal ce i vode onda biti za oprati rit, to je pitanje!

  16. Danijel Dacha Worlock

    23 svibnja, 2011 u 10:05 am

    To Ivane ZIVJELA ZIZA ZIVJEO ZRAK JEAAH !

  17. Danijel Dacha Worlock

    23 svibnja, 2011 u 10:06 am

    Hm brisat čemo se VENIŠOM I GOV FLEKA NESTAJE HE HE HE

  18. Mileva Bulatovic Jukic

    23 svibnja, 2011 u 10:08 am

    Po nekom mom malom vidjenju ljudi koji su sjekli sumu da bi zaradili novac stradali su od drveta ili na drvetu a pilane su nestale ili vatrom ili bankrotom

  19. Danijel Dacha Worlock

    23 svibnja, 2011 u 10:15 am

    Jeba vas drva to je nova vjest bila kad je moj deda bio u pelenama od lana!
    i šta može tko promjenit ! možemo ovak plačuci samo se samosažaljevat! bah gluposti jao nama nestaje amazona gotovi smo kuku lele jao nama kraj svjeta PIH ! AJMO ŠTRAJKAT PORED SVIH TVORNICA KOJE KORISTE DRVO! AH DA JEBIGA NEMAM PARA ZA KARTU JER NAM JE DRŽAVA U RJETKOJ STOLICI FUCK

  20. Silvija Vlahovec

    23 svibnja, 2011 u 10:26 am

    No krasno!

  21. Mara Mitrovic

    23 svibnja, 2011 u 10:36 am

    Neko spomeni Amazonu a nebi trebalo ici daleko,na ratno pogodjenim podrucjima kod nas je sve isjeceno,nisam cula da je se neko ogrijao i obogatio od toga,poslovica kaze,oteto – prokleto..!

  22. Irena Dajčar

    23 svibnja, 2011 u 10:37 am

    Mudri ljudi su odavno zaključili sljedeće – svaki čovjek ,za vrijeme svog života, treba posaditi barem jedno drvo! :DD

  23. Marin Bosak

    23 svibnja, 2011 u 10:41 am

    http://www.youtube.com/watch?v=-HSaAlPRN-c kratki clip o drveću,predobar je

  24. Amer Brkic

    23 svibnja, 2011 u 11:18 am

    svakako cemo nestat il ovako ol onako

  25. Znanost

    23 svibnja, 2011 u 11:29 am

    Poznato je već neko vrijeme da šume nisu glavni proizvođač kisika na Zemlji..

  26. Matija Stankich

    23 svibnja, 2011 u 11:33 am

    ili tipa ako uništimo bilokoje prirodno stanište bilokakvih biljaka i životinja nestat ćemo i mi jer ćemo pošemerit hranidbeni lanac :/ kako su ljui glupi to više nije za povjerovat… bokte mazo

  27. Pavo Miskovic

    23 svibnja, 2011 u 11:36 am

    Bide je zakon

  28. Josip del Ponte

    23 svibnja, 2011 u 11:47 am

    Nema frke. Kod nas šume došle do kuća. Ne možeš se odbraniti od divljih svinja, ptica i ostale divljači. Bila šuma, bit će šuma.

  29. Hajrudin Pajt

    23 svibnja, 2011 u 12:19 pm

    Pa zar je i to upitno … To bi trebalo i vrapcima biti jasno ,,, što se nauka zamara s tim … Sutra če se “neki naučnik ” satrati i iztraživati godinama , da bi dokazao naučnu tezu – da je voda mokra …

  30. Florijan Magić

    23 svibnja, 2011 u 12:25 pm

    kad posjeku sumu mogu i travu a onda nebuju vise nist trebali

  31. Nevena Arsic

    23 svibnja, 2011 u 2:05 pm

    je je ,Marko cCrljak,svaka karika je bitna ,mala velika ,ali je bitna …u lancu…sume su cini mi se bitan zacin ako cemo planet posmatrati kao svoju hranu za zivot ,a to i jeste….a i trebamo pocrkati ,i nismo neka rasa koja vredi opstanka

  32. Jadranka Morović

    23 svibnja, 2011 u 4:34 pm

    pa sadite konoplju!

  33. Zaragil von Slangenwald

    23 svibnja, 2011 u 5:23 pm

    Već smo ranije utvrdili da za 50 godina neće biti ribe (a sumnjam da će biti kisika iz oceana ako se napravi još koja naftna mrlja). Šume nam odoše. A uskoro će nas biti 7 milijardi. Rekao bih “fuck you, mankind” ali se bojim da bi se samo još više namnožili.

  34. Nada Zuzu Zuzija

    24 svibnja, 2011 u 12:01 am

    HAJDE-NEK PADNE NEKA VESELA TEMA! Pa naci cemo drugu planetu za unistavanje,pa trecu itd.A DOTLE-ZIVOT JE LIJEP…ELEN MARI…LA LA LA

  35. Matija Nemet

    24 svibnja, 2011 u 6:22 pm

    The war is imminent.
    Let us cut all the trees.

  36. Ivan Stipišić

    25 svibnja, 2011 u 7:40 am

    ma vec ce znanstvenici napraviti nesto da nam pumpa kisik,sta ce nam sume i stabla kad imamo tehnologiju.. i ko uopce kaze da su nam sume potrebne.tehnologija napreduje .)

  37. Ivan Stipišić

    25 svibnja, 2011 u 7:46 am

    ai novac se moze jest..

  38. Dario Tomašević

    23 studenoga, 2011 u 12:09 am

    zašto ovo uopće komentitati.Kad vidim neku poznatu osobu (glumac,pjevač…i ostali)kako održavaju neke skupove i provofe kampanje s ciljem zaštite prirode,okoliša,…dođe mi da se ispovračam i to odmah pojedem koliko mi se gade takvi ljudi,to rade samo s jednim ciljem,zbog svoje promidžbe.A što se tiće tih pokušaja spašavanja bilo kojeg ekosustava,pitam se da li je to uopće potrebno i vrijedno trošenja vlastitog vremena,pa poznato je da je čovjek najglupavije biće na plantei Zemlji,i neće shvatiti neke stvari nikad,tek kad to izgubi,tako će i 99 % ljudi isto viditi šta im je šuma značila,a i bilo koji drugi ekosustav,a dotad ovih 1% (u kojih i ja spadam) možemo samo uživati i nadati se da ćemo umrijeti prije nego se to dogodi,jer ne vrijedi se boriti protiv novca,NOVAC uvijek pobjeđuje!!!!

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Ekologija i okoliš

Gubitak šumskog pokrova na svijetu je iznosio rekordnih 29,7 milijuna hektara prošle godine, a to bi bilo jednako površini Novog Zelanda, navodi Global Forest...

Ekologija i okoliš

Nepoznati počinitelji “posjekli su tridesetak stabala” na privatnome imanju poljskog ministra za okoliš Jana Szyszka, autor spornog zakona kojim je odobrena masovna sječa stabala...

Ekologija i okoliš

Zaljev Homebush u Sydneyju dom je ostacima starih brodova koji su plovili sredinom 20. stoljeća. Nakon što su odradili svoje, veliki brodovi odvlače se...

Biljke i životinje

Baš kada su svi pomislili da su skoro sve vrste bilja na Iberijskom poluotoku otkrivene, španjolski su istraživači otkrili Taraxacum decastroi i Taraxacum lacianense,...

Oglašavanje