Kada liječnici žele uspavati pacijente za vrijeme operacije, samo nježno odvrnu ventil. Međutim, anestetički plinovi pridonose globalnom zatopljenju gotovo kao i rashladni plinovi, koje samo što nisu zabranjeni u zemljama Europske unije.
Što je još zanimljivije, nije potrebno prijaviti potrošnju anestetičkih plinova kao što je potrebno prijaviti potrošnju ostalih plinova koji uzrokuju efekt staklenika poput ugljikovog dioksida, rashladnih plinova ili didušikova monoksida, plin poznat po tome da izaziva smijanje. Rezultati istraživanja, nedavno provedenog na Sveučilištu u Kopenhagenu, pokazuju kako jedan kilogram plina za anesteziju utječe na atmosferu jednako kao i 1620 kilograma ugljikovog dioksida.
Istraživanje je provedeno u suradnji s NASA-inim laboratorijima i anesteziolozima Više medicinske škole na sveučilištu Michigan. “Količina plina potrebna za jednu operaciju nije velika, ali u prosjeku svake godine anestetički plinovi značajno utječu na atmosferu, gotovo kao milijun automobila”, rezultati su istraživanja, objavljenog u novom izdanju cijenjenog medicinskog časopisa British Journal of Anaesthesia.
Analize plinova za anesteziju proveo je Ole John Nielsen, profesor na katedri za kemiju atmosfere na Sveučilištu u Kopenhagenu. On ujedno ima i važnu poruku za cijelu medicinsku zajednicu. “Proučili smo tri različita plina, koji se redovito koriste u pripremi anestezije i nisu svi jednako toksični”, objašnjava profesor Nielsen. “Sva su tri opasnija od ugljikovog dioksida, ali dok najblaži imaju potencijal globalnog zagrijavanja 210 i 510, treći uzrokuje čak 1620 puta više štete od jednake količine ugljikovog dioksida”, nastavlja Ole John Nielsen. “Ovo bi otkriće trebalo trgnuti anesteziologe. Pošto sva tri plina za anesteziju imaju jednak zdravstveni učinak, ovo bi trebao biti razlog više izabrati onaj koji ima manji utjecaj na globalne klimatske promjene”, zaključuje profesor Nielsen.
Djelovanje tri anestetička plina, izofluran, desfluran i sevofluran, proučeno je na Fordovim laboratorijima za proučavanje atmosfere smještenim u blizini Detroita, Michigan. Mads Andersen s NASA-inih Laboratorija za proučavanje avionskih motora na analizi anestetičkih plinova surađivao je s Ole John Nielsenom, koji je bio i njegov mentor na doktorskom studiju. Inače, Mads Andersen je i osmislio istraživanje, a ideju je dobio za vrijeme poroda svoje supruge. “Naime, anesteziolozi su mi rekli kako koriste plin koji mi kemičari poznajemo kao halogenirani spoj. Taj plin pripada skupini freonskih plinova. Freoni su inače poznati kao plinovi koji doslovno izjedaju ozonski sloj naše atmosfere, a na popisu su neželjenih kemikalija još od 80.-ih godina prošlog stoljeća”, objašnjava Mads Andersen.
Pored toga, navedeni plinovi mogu se povezati i s HFC-134a, plinom koji će do siječnja 2011. godine biti zabranjen u većini zemalja Europske unije. S potencijalnom globalnog zagrijavanja čak 1 300 puta većim od ugljikovog dioksida, HFC-134a jednako je opasan kao i najgori od tri proučena plina za anesteziju. Ipak, čak i profesor Ole John Nielsen naglašava kako nije potrebno potpuno zabraniti korištenje navedenih anestetičkih plinova, ali bi u svakom slučaju trebali biti zabrinuti. “Neočekivana svojstva plinova za anesteziju važan su podsjetnik kako moramo biti oprezni kada koristimo bilo koji plin. Znanstvena bi zajednica trebala dobro proučiti moguće negativne učinke plinova u atmosferi prije nego li ih ispuste u okoliš” zaključuje profesor Nielsen.
Izvor: University of Copenhagen
