Connect with us

Hi, what are you looking for?

Društvene znanosti

Apstinencija od društvenih mreža smanjuje stres

Izmjerene razine kortizola govore sve

Foto: Pixabay

Društvene mreže mijenjaju puno aspekata naših života, a znanstvenici tek utvrđuju kako to sve utječe na nas.

Skandal Facebooka s tvrtkom Cambridge Analytica je natjerao mnogobrojne korisnike da preispitaju ulogu Facebooka u njihovim životima. Zbog zabrinutosti o čuvanju privatnosti, mnogi su izbrisali svoje Facebook profile što se odrazilo i na cijenu dionica te najpopularnije društvene mreže.

Sve se češće postavlja pitanje i je li prestanak korištenja društvenih mreža dobar za mentalno zdravlje. Znanstvenici sa Sveučilišta Queensland i Australskog katoličkog sveučilišta istraživali su mentalne nuspojave prestanka korištenja Facebooka u studiji objavljenoj u časopisu Journal of Social Psychology.

Eksperiment je analizirao 138 aktivnih korisnika Facebooka. Sudionici su tako bili podijeljeni u dvije skupine od kojih jedna nije koristila Facebook u periodu od 7 dana, dok je druga nastavila sa svakodnevnim korištenjem.

Nakon tih sedam dana su znanstvenici izmjerili koncentraciju hormona kortizola i percipiranu razinu stresa i sreće. Svakom su sudioniku postavili i niz pitanja o raspoloženju, životnom zadovoljstvu i usamljenosti.

Pokazalo se kako su članovi skupine koja nije koristila Facebook 7 dana imali manje izmjerene razine kortizola u odnosu na članove druge skupine.

Mnogi korisnici su svejedno jedva čekali da se vrate korištenju Facebooka bez obzira na to što izaziva stres. Drugim riječima, osjećali su se kao da “propuštaju nešto važno”.

“Ne znamo koliko dugo vremena je potrebno da se koncentracija kortizola smanji ili kad bi se počela ponovno povećavati prije nego što se netko odluči ponovno vratiti na Facebook.

Drugim riječima, moguće je kako apstinencija od Facebooka na nekoliko dana smanjuje stres, no kako sve više vremena prolazi osoba počinje osjećati kako nešto propušta i razina kortizola se ponovno povećava,” pojašnjava vodeći autor studije Eric Vanman.

Vanman i kolege drže da navedeni efekti nisu jedinstveni samo za Facebook (nego i za druge društvene mreže), ali naglašavaju da je neophodna puno veća studija. U međuvremenu toplo savjetuju uzimanje kratkih pauza od Facebooka.

Možda će vas zanimati

Astrofizika

Što je bilo prije svemira? Pitanje koje nas vodi do samih granica znanosti i mašte! Odgovor na to zagonetno pitanje traže i znanstvenici i...

Fizika

Jeste li se ikad zapitali gdje odlazi energija dok vozite bicikl, kuhate ručak ili koristite mobitel? Sve te radnje savršeni su primjeri kako funkcionira...

Geografija i geologija

Najjači potresi na svijetu su moćne prirodne sile koje mogu u trenu promijeniti krajolik, uništiti gradove i, nažalost, ugroziti živote. Kad govorimo o najjačim...

Geografija i geologija

Vulkanski otoci nastaju kroz jedan od najmoćnijih procesa na Zemlji – vulkansku aktivnost! Kada magma iz unutrašnjosti planeta dospije na površinu kroz pukotine u...