Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Društvene znanosti

Apstinencija od društvenih mreža smanjuje stres

Izmjerene razine kortizola govore sve

Foto: Pixabay

Društvene mreže mijenjaju puno aspekata naših života, a znanstvenici tek utvrđuju kako to sve utječe na nas.

Skandal Facebooka s tvrtkom Cambridge Analytica je natjerao mnogobrojne korisnike da preispitaju ulogu Facebooka u njihovim životima. Zbog zabrinutosti o čuvanju privatnosti, mnogi su izbrisali svoje Facebook profile što se odrazilo i na cijenu dionica te najpopularnije društvene mreže.

Sve se češće postavlja pitanje i je li prestanak korištenja društvenih mreža dobar za mentalno zdravlje. Znanstvenici sa Sveučilišta Queensland i Australskog katoličkog sveučilišta istraživali su mentalne nuspojave prestanka korištenja Facebooka u studiji objavljenoj u časopisu Journal of Social Psychology.

Eksperiment je analizirao 138 aktivnih korisnika Facebooka. Sudionici su tako bili podijeljeni u dvije skupine od kojih jedna nije koristila Facebook u periodu od 7 dana, dok je druga nastavila sa svakodnevnim korištenjem.

Nakon tih sedam dana su znanstvenici izmjerili koncentraciju hormona kortizola i percipiranu razinu stresa i sreće. Svakom su sudioniku postavili i niz pitanja o raspoloženju, životnom zadovoljstvu i usamljenosti.

Pokazalo se kako su članovi skupine koja nije koristila Facebook 7 dana imali manje izmjerene razine kortizola u odnosu na članove druge skupine.

Mnogi korisnici su svejedno jedva čekali da se vrate korištenju Facebooka bez obzira na to što izaziva stres. Drugim riječima, osjećali su se kao da “propuštaju nešto važno”.

“Ne znamo koliko dugo vremena je potrebno da se koncentracija kortizola smanji ili kad bi se počela ponovno povećavati prije nego što se netko odluči ponovno vratiti na Facebook.

Drugim riječima, moguće je kako apstinencija od Facebooka na nekoliko dana smanjuje stres, no kako sve više vremena prolazi osoba počinje osjećati kako nešto propušta i razina kortizola se ponovno povećava,” pojašnjava vodeći autor studije Eric Vanman.

Vanman i kolege drže da navedeni efekti nisu jedinstveni samo za Facebook (nego i za druge društvene mreže), ali naglašavaju da je neophodna puno veća studija. U međuvremenu toplo savjetuju uzimanje kratkih pauza od Facebooka.

1 komentar

1 komentar

  1. Bane

    14 travnja, 2018 u 1:36 am

    Ja sam potpuno obrisao FB nalog pre neke tri godine i to mi je jedna od boljih stvari uz ostavljanja duhana što sam ikada učinio.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Psihologija

Znanstvenici su ponovno potvrdili da čuvanje unuka produljuje život bakama i djedovima. Berlinska studija je pokazala rezultate koji svjedoče kako one bake i djedovi...

Psihologija

Mnogim korisnicima Facebooka je važno koliko će “lajkova” dobiti njihova najnovija fotografija, objava ili video. Sada se postavlja pitanje koliko mišljenje drugih osoba u...

Psihologija

Problem je, izgleda, samo u formi. Ako se pitate zašto vaša obitelj i prijatelji jednostavno ne razumiju vaše razborite političke argumente na Facebooku –...

Zdravlje i Medicina

Već su se do sad neka istraživanja dotaknula pitanja povezanosti depresije i društvenih mreža, ali bez konkretnog odgovora

Oglašavanje