Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Arheologija i paleontologija

Arheolozi u Bugarskoj iskopali tijela “vampira” probodenih željeznim kolcima

Jeste li sigurni da je dobra ideja iskopati ga? Arheolozi u Bugarskoj pronašli tijela „vampira“ iz Srednjeg vijeka sa željeznim kolcima zabijenim u prsni koš.

Radeći na arheološkom nalazištu u blizini samostana u bugarskom gradu Sozopolu na obali Crnog mora, znanstvenici su naišli na grobove dvaju ljudska kostura koji su u prsima imali zabijene željezne kolce kako bi se ubijene spriječilo da postanu živi mrtvaci ili „nemrtvi“. Smatra se da su kosti stare oko 800 godina, a dva kostura su tek posljednji u nizu pronalazaka diljem Zapadne i Srednje Europe, što je bacilo sasvim novo svjetlo na činjenicu da su ljudi toga doba prijetnju vampirima smatrali vrlo ozbiljno.

„Ova dva kostura probijena kolcima pokazuju praksu koja je bila učestala u pojedinim bugarskim selima sve do prvog desetljeća 20. stoljeća“, rekao je šef Bugarskog nacionalnog povijesnog muzeja Bozhidar Dimitrov za Daily Mail.

Prema poganskim vjerovanjima, ljudi koji su bili zli za vrijeme života mogli bi se pretvoriti u vampire nakon smrti ukoliko ih se ne probode željeznim ili drvenim kolcem kroz prsni koš prije zakapanja. Kolac bi također pribio griješnika za dno kovčega, čime bi ga se spriječilo da po noći napušta grob i terorizira živuće oko sebe.

„Ne razumijem zašto je obično otkriće poput ovog postalo tako popularno. Možda zbog misterija koji obavija riječ vampir“, kazao je Dimitrov, dodajići da je u proteklim godinama otkriveno više od stotinu ovakvih grobnih mjesta ljudi koji su zakopani i probodeni kako ne bi postali vampiri.

„Za te ljude se smatralo da su bili zli za vrijeme života te se vjerovalo da će postati vampiri kada umru i nastaviti maltretirati ljude“, tvrdi kustos muzeja i nastavlja da su vampiri najčešće bili pripadnici aristokratskog sloja i klerici.

„Zanimljivo je da nema žena među njima. Oni se nisu bojali vještica“, nastavlja u istom tonu Dimitrov.

Kontradikotrno toj izjavi, u travnju su talijanski istraživači otkrili ostatke „vampirice“ u Veneciji, pokopane s ciglom uguranom u čeljust kako bu ju se spriječilo da se hrani žrtvama kuge koja je poharala taj grad u 16. stoljeću. Antropolog Sveučilišta u Firenci Matteo Borrini smatra da ovo otkriće na malom otočiću Lazzaretto Nuovo u venecijanskoj laguni podupire srednjovjekovno vjerovanje da su upravo vampiri začeli i proširili smrtonosne bolesti poput „Crne Smrti“.

Kostur je iskopan iz masovne grobnice koja je nastala 1576. godine nakon velike kuge u kojoj je život izgubio i umjetnik Titian, udaljenoj 3,2 kilometra sjeveroistočno od grada Venecije gdje je kasnije bio i sanatorij za žrtve kuge.

„Ovo je prvi put da je arheologija bila uspješna u rekonstruiranju rituala egzorcizma nad vampirom. To pomaže u autentičnosti mita o nastanku vampira“, navodi Borrini.

Kao posljedica kuga koje su poharale Europu između 1300. i 1700. godine potaknulo se vjerovanje u vampire, prvenstveno zato što raspadanje trupla još nije bilo u potpunosti shvaćeno.

Ponekad su pljačkaši grobova nailazili na trupla naduta od plina, s kosom koja je još rasla i krvlju koja im je izlazila na usta, pa se pretpostavljalo da su tijela još živa. Omotači korišteni za pokrivanje pokojnikovog lica često su bili truli zbog bakterija u ustima, pa su zubi bili vidljivi, a „vampiri“ su postali poznati kao „jedači omotača“.

Prema srednjovjekovnim medicinskim i religijskim napisima, vjerovalo se da „nemrtvi“ šire pomor kako bi sisali ostatke života iz trupala dok ne ojačaju dovoljno da mogu ponovno hodati svijetom.

„Da biste ubili vampira, morali ste ukloniti omotač s njegovih usta, što mu je bila hrana kao djeci čokolada, i staviti na isto mjesto nešto nejestivo“, objasnio je Borrini te dodao da je „moguće da su i druga trupla pronalažena s ciglama u ustima, ali ovo je prvi slučaj gdje je ritual prepoznat“.

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Neuroznanost

Neuroplastičnost, fascinantna sposobnost našeg mozga da se mijenja i prilagođava tijekom cijelog života, temelj je na kojem počiva naša sposobnost učenja, prilagodbe i oporavka....